Uticaj stresa na cjelokupno zdravlje. Važnost ublažavanja stresa

Život bez stresa se danas čini utopijom. Određeni nivo stresa je adaptivna reakcija na okolnosti i smatra se normalnim. 

Međutim, hronični ili intenzivni stres je stanje aktivacije nervnog sistema koji se povezuje sa mnogim teškim oboljenjima. Dovoljno je reći da dugotrajan i intenzivan stres može koštati života. Ne možemo živjeti u stalnom stresu, inače će nam tijelo poslati upozoravajuće signale u obliku bolesti, ozljeda ili opšteg osjećaja boli. 

​Dakle, čuvanje od prekomjernog stresa je neophodno za naše sveopšte zdravlje.

​Što je stres i čemu služi?
Stres je odgovor/reakcija koja se aktivira u mozgu kada se vanjski stimulans percipira kao prijetnja od koje morate pobjeći. Prijetnja može biti bilo šta što vas uzrujava - rokovi na poslu do kojih morate nešto završiti, ili oružana pljačka kojoj ste svjedok. Zbog sposobnosti mašte, ljudi takođe mogu osjetiti stres kao rezultat puke misli, a ne stvarnih događaja.

"Glas ega stalno mijenja prirodno stanje tijela, a to stanje je blagostanje. Gotovo svako ljudsko tijelo je pod velikim pritiskom i stresom, ne zato što mu prijeti neki vanjski čimbenik, već zbog unutarnjeg djelovanja uma. "
-Eckhart Tolle-

Akutni stres, koji proizvode određeni podsticaji koje moramo razriješiti, stavlja naše tijelo u stanje aktivacije. To nam omogućava da reagiramo brže i s više energije, više fokusa itd. Stvara napetost koja nas priprema za djelanje.

Međutim, stalne stresne okolnosti čine ovu aktivaciju trajnom, uzrokujući stalan protok hormona stresa koji troši i crpi našu energiju. Naši hormoni su tada van ravnoteže, što dovodi do pogoršanja našeg cjelokupnog zdravlja.​

Uticaj stresa na zdravlje
Ovdje će biti navedeni glavni učinci stanja pritiska i mentalnog naprezanja na naše zdravlje. 

• Depresija i anksioznost: hronični stres može uzrokovati dugotrajne stanja depresije i anksioznosti zbog hormonalnog disbalansa i gubitka energije.
• Problemi s kožom i gubitak kose: osip na koži, akne ili ekcemi mogu biti uzrokovani stalnim stresom. Druga stanja kao što su atopijski dermatitis ili psorijaza se pogoršavaju sa stresom. Osim toga, stres može uzrokovati pretjerani gubitak kose, što u nekim slučajevima može dovesti do potpune ćelavosti.
• Menstrualni problemi: stres je usko povezan sa hormonima, čiji dugotrajni disbalans može uzrokovati menstrualne probleme, od intenzivno bolnih menstruacija do nepravilnosti u menstrualnom ciklusu; u težim slučajevima menstruacija može čak izostati.
• Problemi probavnog trakta: stres mijenja funkcionisanje probavnog sistema, tj. otežava probavu, pa se javlja osjećaj da vam ništa od hrane ne pada dobro ili se ne vari kako treba (težina u želucu).  Stres je takođe usko povezan s pojavom čira na želucu jer povećava lučenje probavnih kiselina koje pogoršavaju te probleme.
• Problemi sa spavanjem: stresne situacije remete spavanje ili čini da se budimo usred noći, i da ne možemo opet zaspati. Problemi sa nesanicom čine da se osjećamo ekstremno umorno tokom dana, jer insomnija utiče na obavljanje svih zadataka tokom dnevnih sati.
• Bolesti arterija i srca: pritisak i dugotrajni mentalni umor povezani su sa ozbiljnim bolestima kao što su hipertenzija i bolesti srca.
• Problemi sa tjelesnom težinom: stresna stanja podstiču neke ljude na kompulzivno jedenje, što dovodi do toga da mozak ne može ispravno percipirati znakove sitosti. Stoga, stres doprinosi gojaznosti, i dijabetesu.

Što možete učiniti kako biste ublažili stres
Stres se teško može iskorijeniti u potpunosti. Dosta toga zavisi od situacije koja stvara stres i od tendencije ka anksioznosti svake osobe, Međutim, uvijek postoje stvari koje možemo učiniti kako biste ga ublažili.

• Sport i fizička aktivnost su veliki saveznici u borbi protiv stresa. Bilo koji sport smanjuje napetost i oslobađa energiju koja bi inače ostala unutar nas i nagrizala vaše resurse. Jednostavna i redovna šetnja dva ili tri puta nedeljno će napraviti veliku razliku, iako bi intenzivniji sportovi bili učinkovitiji.
• Još jedan od najvažnijih aspekata koje treba uzeti u obzir prilikom rješavanja problema stresa jeste prehrana. Zdrava i uravnotežena prehrana, i to ona koja je posebno bogata omega 3 masnim kiselinama (sadrži ih riba) smanjuje stres, jer je dobro prehranjeno tijelo ujedno i tijelo koje je bolje izbalansirano i regulisano.
• Praktikovanje opuštajućih aktivnosti kao što su meditacija, joga i ostale tehnike psihološkog opuštanja vrlo su korisne za smanjenje stresa. 
• Boravak sa voljenima osobama i ljudima koji vam pružaju psihološku podršku u teškim vremenima i vremenima anksioznosti, jedan je od bitnih aspekata upravljanja stresom. Nakon poslijepodneva s dobrim prijateljem ili članom porodice koji vas čini dobrodošlim, nivo stresa znatno se smanjuje. Štaviše, naučno je dokazano da fizički kontakt i podrška drugih ljudi poboljšavaju zdravlje ljudi oboljelih od anksioznosti ili depresije.​

​Zapamtite da ako imate problem sa stresom koje ne možete sami iskontrolisati i regulisati, morate potražiti pomoć stručnjaka.