Vagus nerv nam može pomoći u ublažavanju anksioznosti

Vagus nerv djeluje uzajamno sa mnogim tkivima i organima našeg tijela. Toliko da ga mnogi definiraju kao našu pokretačku snagu.

Takođe se kaže da omogućava unutarnje programe koji reguliraju tjelesni oporavak, a takođe može vidno ublažiti sve znakove anksioznosti u našem tijelu. Primjerice, ako ga podstaknete dijafragmatičnim disanjem to bi vam nesumnjivo pomoglo u smanjenju i ublažavanju mnogih negativnih emocija koje nas svakodnevno opterećuju.

Razmislite na trenutak o svim situacijama koje vam izazivaju tjeskobu, svemu onome što u vama izaziva strah, nelagodu i averziju.  Kada analiziramo te trenutke, primijetićemo kako se to negativno odražava na naš trbuh ili crijeva. Možete se osjećati kao da stotine ljutih leptira lepršaju oko nas ili kao da imamo kamen u želucu koji nikako ne možemo probaviti. Te osjećaje odmah registrira vagusni nerv. Mozak šalje jasnu poruku: "Prijeti ti opasnost".

"Tamo gdje je voda najdublja, tu je najtiše."
(William Shakespeare)

Profesor Wolfgang Langhans sa švicarskog Federalnog tehnološkog instituta u Zurich (Švicarska) i njegov tim su prije nekoliko godina otkrili da je ovaj fascinantni živac usko povezan sa našim osjećajima i emocijama. Konkretnije, on je povezan s osjećajem straha ili želje za bijegom. Zato što vagusni nerv regulira rad tolikog broja struktura - srce, pluća, jetra, želudac i crijeva samo su neki primjeri - velik dio našeg tijela gubi ravnotežu kada osjetimo anksioznost. Srce kuca brže, probava je poremećena, disanje je poremećeno.

​Jedan od načina ublažavanja učinaka negativnih emocija, poput anksioznosti, je aktiviranje vagusnog nerva. Iako ovaj živac automatski reagira na određena stanja u našem tijelu, moguće je podstaći osjećaj opuštenosti.

Vagus nerv: dio našeg tijela za koji bismo svi morali znati
Otto Loewi, njemački fiziolog i nobelovac, otkrio je 1921. godine da je stimulacija vagusnog živca imala vrlo zanimljiv učinak. Broj otkucaja srca se smanjio i u organizam se počela lučiti posebna tvar. On je prvi nazvao ovu tvar "vagusnu tvar". Ta "vagusna tvar" zapravo je bio neurotransmiter acetiloholin. Acetilholin je bio prvi neurotransmiter koji su znanstvenici identificirali.

Acetiloholin je jedan od najvažnijih glasnika u našem tijelu, jer omogućuje prijenos živčanih impulsa. Vagusni živac igra jednako važnu ulogu uz pomoć acetilholina. On djeluje kao pokretačka snaga parasimpatikusa. On preuzima vodeću ulogu u regulaciji odmora i opuštanja i svih tjelesnih funkcija koje se odvijaju u opuštenom stanju.
To je u osnovi moć snage koja se vrti oko ravnoteže, homeostaze i blagostanja.
Parasimpatički i simpatički živci su yin i yang našeg organizma, a optimalno stanje se postiže kada je aktivacija oba u ravnoteži. U ovom stanju ne doživljavamo osjećaj straha, ali nismo ni pretjerano opušteni, što bi nas učinilo ranjivima ili apatičnim.

Klinički psiholozi poput Kyle Bourassa sa Sveučilišta u Arizoni (Arizona, SAD) objašnjavaju da nešto tako temeljno kao što je aktiviranje vagusnog živca i uticaj na povezanost između naših crijeva i mozga može nam u velikoj mjeri pomoći. Na primjer, to bi pomoglo našem tijelu da poveća proizvodnju neurotransmitera poput acetiholina i GABA. Na ovaj način i zahvaljujući ovim neurotransmiterima mogli bismo smiriti ubrzan rad srca i krvni tlak. Isto tako možemo umiriti organe koji rade prekomjerno. Dvije druge prednosti koje proizlaze iz toga su zdrava probava i miran san.
A sada pogledajmo pobliže kako da ovo sprovedemo.

Aktivirati vagusni živac, ali kako?
Postoje ljudi koji postižu aktivaciju vagusnog živca zahvaljujući specijaliziranom fizioterapeutu. Kroz niz masaža u gornjem dijelu trbuha, vagusni živac se može aktivirati, stvarajući ugodan osjećaj smirenosti. Tako se ublažava anksioznost i  probavne smetnje.

"Miran um donosi unutarnju snagu i samopouzdanje, a oni su vrlo važni za dobro zdravlje."
(Dalajlama)

Međutim, postoji i druga metoda koju možemo primijeniti sami. Ova metoda se zove dijafragmatično disanje. Dobra je strategija opustiti se. A ako to radite redovno i svakodnevno, smanjićete anksioznost i poboljšati probavu. Uz to, jačate unutarnju ravnotežu i osjećate umirujući oporavak.

Uz to, postoje mnoge druge strategije koje nam mogu uvelike pomoći zajedno s dubokim ili dijafragmatičnim disanjem:

• Svakodnevne umjerene tjelesne vježbe.
• Pozitivni i obogaćujući društveni odnosi.
• Meditacija
• Vođenje dnevnika da bolje upoznavanje sebe.
• Konzumiranje probiotika - jaka i zdrava crijevna flora dovodi do boljeg zdravlja mozga.
• Kratki i hladni mlazevi pod tuš.
• Joga
• Spavajte na lijevoj strani
• Česti smijeh.​

Vidimo da postoji aspekat koji bi nam definitivno trebao privući pažnju i koji prije nismo spomenuli. Pozitivne emocije i ugodan društveni život, trenuci uživanja, smijeha i opuštanja - sve to stimulira vagus nerv i od velike je koristi z naše tijelo. Ne treba zanemariti činjenicu da osmijeh na licu i pokreti tokom plesa, trčanja ili plivanja pozitivno utječu na metabolizam i um. A to su uticaji koje vagusni živac odmah prima, i koji mu dopuštaju da u naš mozak pošalje sljedeću poruku: Sve je u redu, sve je mirno.