Vaš unutrašnji dijalog mijenja vaš mozak

Način na koji razgovarate sami sa sobom, vaš unutrašnji dijalog, vas definiše. Dakle, postajete svoj najveći neprijatelj ako to radite sa prezirom dok preispitujete svoj potencijal. 

Da li se osjećate inferiorno u odnosu na druge? Imajte na umu da je ne treba da vodite negativan razgovor sa samim sobom.

Vaš unutrašnji dijalog mijenja vaš mozak. Taj svakodnevni razgovor koji vodite sa sobom može ojačati brojna područja mozga kako bi vam pomogao da bolje upravljate stresom, regulišete svoje raspoloženje ili vam čak može pomoći da budete odlučniji. S druge strane, negativan govor o sebi koji vas iscrpljuje sigurno vas može odvesti u vrlo štetna stanja.
Postoji jedna posebno zanimljiva činjenica koju su mnogi iskusili u nekom trenutku. Uobičajeno je, na primjer, da budete onaj neumorni prijatelj za nekoga koji je uvijek tu kada ste im potrebni. Ističete se kao osoba koja uvijek daje riječi ohrabrenja. Onaj koji uvek zna šta da kaže u svakom trenutku. Na neki način, vi ste ona neupitna podrška drugima, koja svojim uvijek preciznim načinom komunikacije ulijeva hrabrost, entuzijazam i pozitivnost.
Međutim, ponekad ste sami sebi najveći neprijatelj. To je zato što vaš unutrašnji dijalog često odjekuje frazama kao što su: „Kako si mogao da kažeš tako glupu stvar? Ti si nespretan.” “Nemoj ni pokušavati ponovo jer si beskorisna i znaš to.” „Pogledaj šta se desilo danas, uvijek griješiš, uvijek praviš grešku za greškom.”
Vi ste ono što sebi govorite i ponekad provedete cijeli život uz uvredljivi unutrašnji dijalog. Nije lako promijeniti svoj unutrašnji govor kada to radite tako dugo. Međutim, to je potrebno učiniti iz jednog očiglednog razloga: negativni unutrašnji dijalog mijenja mozak. To vas čini ranjivijim na anksiozne poremećaje i depresiju.

​Vaš unutrašnji dijalog menja vaš mozak i ono što kažete sebi definiše vas
Uticaj unutrašnjeg dijaloga na ponašanje i ličnost oduvijek je zanimao psihologe. Knjige i publikacije o samopomoći i ličnom razvoju obiluju i podstiču vas da vodite računa o ovoj dimenziji. U stvari, tema unutrašnjeg govora se proučava od početka 20. vijeka.
U stvari, bio je to Lev Vigotski, ruski psiholog, koji se prvi zapitao da li mozak koristi iste mehanizme kada osoba govori naglas kao kada govori sama sa sobom. Nekoliko studija otkriva da se područja kao što je lijevi donji frontalni girus (Brokino područje) aktiviraju kada razgovarate sami sa sobom. Međutim, oni su prisutni i kada komunicirate naglas.
Unutrašnji govor je, dakle, složena i višestruka pojava. Toliko da biste trebali biti svjesniji kako to utiče na vaš mozak i psihičko zdravlje. Na primjer, Charles Fernyhough, psiholog sa Univerziteta Durham, objasnio je da unutrašnji govor generiše oko 4.000 riječi u minuti. Prema njegovoj knjizi Glasovi unutar: Istorija i nauka o tome kako razgovaramo sami sa sobom, unutrašnji dijalog funkcioniše deset puta brže od verbalnog govora.
Dakle, sve što se dešava u vašem umu, svaka ideja, misao, samopouka i tvrdnja, ima ogroman uticaj na vas, kako pozitivan tako i negativan.

Negativno unutrašnje brbljanje, emocije i mozak
John H. Krystal, urednik naučnog časopisa Biological Psychiatry i profesor na Yale School of Medicine, sproveo je studiju koja pokazuje uticaj emocija na mozak. Otkrio je kako je uporan negativni unutrašnji dijalog oslabio više neuronskih struktura. To je zato što ljude čini podložnijim stresu.
Strukture kao što su insula i amigdala pokazale su visoku hiperaktivnost. Ova područja koja se odnose na emocije poput straha ili pažnje na prijetnje u vašem okruženju ponekad vas uranjaju u stanja velike psihičke iscrpljenosti. Štaviše, ne možete zanemariti činjenicu da je negativan dijalog supstrat koji hrani anksioznost. Često vas dovodi u lavirint depresije.

„Svako može iscrtati kurs pomoću karte ili kompasa; ali bez osjećaja ko ste, nikada nećete znati da li ste već kod kuće.”
-Shannon L. Alder-

Misli i zdravlje: šta bi se dogodilo kada biste sa više ljubavi razgovarali sami sa sobom?
​Morate biti svjesni jedne stvari: da vaš unutrašnji dijalog može direktno uticati na vaše zdravlje, i fizičko i psihičko. To ograničavanje samopouzdanja narušava vaše samopoštovanje i zatvara vaš potencijal, resurse i mogućnosti. Stoga morate promijeniti njegov fokus.
Morate biti u stanju promijeniti ovaj štetni govor. Jednostavan način da to postignete je obraćanje sebi u drugom licu umjesto u prvom. Ovo je način da preuzmete ulogu onog prijatelja koji vam želi najbolje, ali koji je u isto vrijeme uvijek pažljiv da ispravi vaš unutrašnji dijalog.
Sljedeći dijalog je primjer: „Razumijem da si zabrinut, ali zapamti da znaš kako da to prevaziđeš. Već si to radio prije, pa vjeruj da zaslužuješ najbolje. Jak si, samo se potrudi”.
Konačno, za ovaj proces je potrebno vrijeme. Promjena tog ograničavajućeg internog diskursa može biti teška u početku, ali ćete vidjeti promjene ako se tome posvetite. Evo šta stara kineska poslovica kaže:

“Pazi na svoje misli, jer će one postati tvoje riječi. Pazi na svoje riječi, jer će one postati tvoja djela. Vodi računa o svojim postupcima, jer će oni postati tvoje navike. Pazi na svoje navike, jer će one postati tvoja sudbina.”