UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Visoko osjetljive ličnosti: život u svijetu letećih bodeža

9/25/2018

0 Comments

 
Picture
Visoka osjetljivost smatra se darom, posebnim i vrlo intenzivnim vidom i razumijevanjem našeg okruženja na emocionalnoj razini. Međutim, za mnoge ljude, to je kao da živi unutar balona okruženog svijetom koji je pun igala i bodeža.
Biti visoko osjetljiva osoba (VOO, engl. HSP) podrazumijeva, prije svega, veću pažnju, i veći osjećaj za detalje i suptilnosti u okruženju.  Ovi ljudi promatraju svaku riječ, svaki gest, svaki ton glasa, tj. primjećuju ono na šta drugi ne obraćaju pažnju ili ne percipiraju. A to što primjećuju itekako utiče na njih.
Biti prijemčiviji na emocije ili protivrječnosti onih oko nas često razbija našu odbranu. Zato imamo osjećaj da živimo u svijetu koji ne razumijemo baš najbolje i koji nas često baca u depresiju.

Visoka osjetljivost: mozak vrlo prijemčiv na suptilnosti iz okoline
Elaine Aron je najviši autoritet na polju koje se bavi proučavanjem visoke osjetljivosti, nakon što je 1991. godine skovala taj pojam. Daleko od toga da je ovo podvrsta introvertne ličnosti, vrlo osjetljivi ljudi su zasebna grupa sa vrlo prepoznatljivim osobinama.

Dakle, kakve su ovo ličnosti? Budući da termin "visoka osjetljivost" nije postojala do devedesetih godina prošlog vijeka, mnoge visoko osjetljive ličnosti donedavno nisu shvatale zašto se "osjećaju različito".

​
Ako ste dovoljno sretni da se osjećate drugačije od drugih, nemojte se mijenjati: to je dar koji vas čini jedinstvenim i omogućiće vam da vidite svijet s velikom jasnoćom.
Takođe znamo da je ponekad izraz "različit" stigmatiziran. Još gore, on uvijek ide ruku pod ruku s određenom dozom patnje. Vrlo osjetljiva osoba je umorna od slušanja stvari poput: "Previše toga uzimaš k srcu", "Sve te pogađa", "Ne znam šta da ti kažem".
Picture
Prema studiji sprovedenoj 2010. godine i objavljenoj u časopisu "Društveno kognitivna i afektivna neuroznanost (“Social Cognitive and Affective Neuroscience)”, razlog zbog kojeg su ove ličnosti osjetljivije na sve vrste podražaja, kako fizičke tako i emocionalne ima objašnjenje na neurološkoj bazi.
​​Neurološka osnova za visoku osjetljivost
Elaine Aron, zajedno sa svojim kolegama i psihijatarima poput ljekara Arthura B. Lintgena, sprovela je eksperiment u kojem su dvije skupine subjekata bile izložene nizu vizualnih nadražaja, obojenih svjetala i jednostavnih crteža.
  • Visoko osjetljivi ljudi povezali su svaki podsticaj s emocijama. Njihovi neuropsihološki mehanizmi povezuju vizualne, auditivne ili taktilne nadražaje s određenim emocionalnim osjećajem.
  • Područja mozga povezana sa svjesnošću, emocijama, empatijom i poznati "neurona ogledala" aktivnija su nego kod ljudi koji ne pokazuju znakove visoke osjetljivosti.
  • Prag boli kod osjetljivih ljudi je vrlo nizak, tako da intenzivna svjetlost ili četka za odjeću mogu uzrokovati bol.
  • Visoka osjetljivost takođe je povezana s izuzetnom sposobnošću primjećivanja detalja i varijacija u objektima, okruženju ili ljudima. To se objašnjava većom stimulacijom onih područja mozga koja povezuju vizualne informacije i pažnju.
Svijet igala i bodeža: visoka osjetljivost i depresija
​
Jedno od najčešćih pitanja jeste da li visoko osjetljivi ljudi skloniji depresiji. Odgovor je jednostavan: ne više od većine ljudi. Međutim, češće će patiti od dnevne tuge, osjećaja razočarenja, osjećaja različitosti. Unatoč tome, sve ovo ne određuje pojavu depresije, ali otežava dnevno funkcionisanje.

​Vrlo osjetljivi ljudi će biti skloniji depresiji u ovim slučajevima:​
  • Nakon što su pretrpjeli traumatsko djetinjstvo ili probleme u porodici.
  • Ukoliko ne znaju da su vrlo osjetljivi i pripisuju te karakteristike "slabosti", ranjivosti, te se stoga nastoje izolirati.
  • Osobe s visokom osjetljivošću se moraju pobrinuti za svoje samopoštovanje, shvatiti što su i kontrolisati ovu "prekomjernu stimulaciju" u svakodnevnom životu.
  • Boravak u okruženjima koja ih stavljaju pod pritisak, neslaganja, jakim svjetlima i zvukovima, ili u kojima ima mnogo ljudi, može uzrokovati porast nivoa kortizola i kao rezultat javlja se vrlo destruktivno stanje stresa i tjeskobe. Potrebno je kontrolisati sve ove podražaje i uživati ​​u trenucima samoće.

Ukoliko spadate u grupu visoko osjetljivih ljudi, pokušajte drugačije gledati na okruženje, ustanite za sebe i postanite svoj najbolji prijatelj. Uživajte u muzici, umjetnosti, ovom svijetu prepunom suptilnih čuda koje vas mogu obogatiti ako im dopustite.
Visoko osjetljiva osoba mora biti svjesna svoje osjetljivosti, gradeći snagu od ovog dara (jer visoka osjetljivost jeste svojevrstan dar), shvaćajući da se njihov život rađa iz srca, što je izuzetna vrlina koja ih razlikuje od svih ostalih.

​
REFERENCE:
1. 
Acevedo BP, Aron EN, Aron A, Sangster MD, Collins N, Brown LL. The highly sensitive brain: an fMRI study of sensory processing sensitivity and response to others' emotions. Brain Behav. 2014 Jul;4(4):580-94. doi: 10.1002/brb3.242. Epub 2014 Jun 23. PMID: 25161824; PMCID: PMC4086365.
2. Aron EN, Aron A. Sensory-processing sensitivity and its relation to introversion and emotionality. J. Pers. Soc. Psychol. 1997;73:345–368
3. Benham G. The highly sensitive person: stress and physical symptom reports.
Personality Individ. Differ. 2006;40:1433–1440
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved