Za radoznalost i glad zadužena su ista područja mozga

Glad za znanjem i hranom aktiviraju slični mehanizmi. Saznajte više o ovoj fascinantnoj temi.

​Glad za hranom i znanjem osnovne su ljudske potrebe koje su od velike važnosti u borbi za opstanak. Nije važna samo hrana, već i znanje koje nam pomaže da se bolje nosimo sa teškoćama i omogućava nam napredak u životu. U tom kontekstu, fascinantno je da  znatiželja i glad dijele ista područja mozga.

Albert Einstein je već znao da znatiželja ima svoj raison d'être. Nekoliko je stvari važnije od propitivanja svega. Ako na svijet gledate sa strašću, zaintersovanošću i nevinošću djeteta, možete postići izvanredne stvari.
Stoga ne čudi što ljudi i životinje imaju tendenciju biti znatiželjni. Nagon za otkrivanjem stvari jednako je važan za preživljavanje kao i potreba da se utoli gladi. Oba nagona mogu osigurati naše postojanje i pomoći nam da se bolje snađemo u sve složenijim okruženjima.

​Bez fiziološke potrebe za hranom, ljudski opstanak ne bi bio osiguran, ali je znatiželja takođe bitna.

"Javnost ima nezasitnu znatiželju da zna sve, ali ne i ono što vrijedi znati."
Oscar Wilde

​Zašto znatiželja i glad koriste iste regije mozga?
Tim neuroznanstvenika sa Univerziteta Reading u Velikoj Britaniji otkrio je u nedavnoj studiji da znatiželja i glad dijele ista područja mozga.
Oba ova područja su dva glavna pokretača motivacije. Na primjer, glad može dovesti ljude do ekstremnog ponašanja kako bi je mogli zadovoljiti. Ali znatiželja je takođe navela ljude da ulažu puno vremena i energije u sticanju znanja, otkrivanju novih stvari i na napredak.

​Čini se da to nije slučajnost. Čini se da glad za hranom i znanjem kontroliraju isti mehanizmi. Na kraju krajeva, oni takođe imaju zajednički cilj: osigurati sredstva za život.
Znatiželja nas tjera da izađemo iz zone udobnosti kako bismo saznali šta je sa druge strane. Ona motivira  istraživače i znanstvenike da pronađu nove načine za jamčenje prosperiteta. Znatiželja je tjerala naše pretke da istražuju nova područja i poboljšavaju svoj život.

Otkriće kognitivnog neuroznanstvenika Johnny Kinga Laua i njegovog tima samo je potvrdilo ono što su mnogi ljudi već sumnjali.

Nucleus accumbens
Znamo da znatiželja i glad dijele određena područja mozga, ali ti su procesi vrlo složeni. Osjećaj gladi je snažan instinkt, koji se aktivira kada mozak osjeti niz promjena tokom hormonalnih varijacija i varijacija u nutrijentima u krvi.

Tim naučnika Univerziteta u Readingu koji je odgovoran za ovu studiju otkrio je zanimljiv fenomen koristeći MRI. Nucleus accumbens se aktivira kada se probudio radoznalost i kada mozak poziva za hranu. Druga područja, poput ventralnog tegmentalnog područja (grupe živčanih stanica u srednjem mozgu), takođe postaju aktivna.

Ova područja kontroliraju ponašanje, uključujući i reakciju na nagrade. Stoga nas motiviraju na preduzimanje radnji koje nam daju osjećaj zadovoljstva i sreće. Ako ste gladni, kulinarski užici i nutrijenti su nagrada, ako ste znatiželjni, steći ćete znanje i nova otkrića koja također podstiču dobrobit.

​Podstaknite radoznalost i glad
Glad za hranom i znanjem psihološki su kontrolirani fenomeni. Oni su pobudili interesovanje važnih istraživača, uključujući Williama Jamesa, Ivana Pavlova i Frederica Skinnera.
Znatiželja i glad dijele određena područja mozga odgovorna za motivaciju. Znatiželja je znak inteligencije i racionalnosti, glad je iskonski instinkt. Ali oboje su neophodni za opstanak ljudi.

​Nedostatak radoznalosti često je povezan sa depresijom, a nedostatak apetita ukazuje na bolest. U tom kontekstu, William James objašnjava da nas „želja da razumijemo ono što ne znamo održava u životu, jer je znatiželja takođe neizostavan oblik hrane“.
Stoga biste trebali pokušati podsticati svoju znatiželju kako biste motivirali svoje tijelo i um i bili aktivni. Mozak ne treba samo hranjive tvari iz hrane, već i mentalnu hranu.

(www. gedankenwelt.com)