UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Zašto anksioznost stvara umor

8/27/2021

0 Comments

 
Picture
Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja takođe često doživljavaju upornu iscrpljenost, što ima negativan uticaj na njihove živote. Danas ćemo vam reći objasniti zbog kojih se osjećate umorno kada ste anksiozni.
​Zašto sam tako umoran kad sam anksiozan? Mnogi ljudi postavljaju ovo pitanje prolazeći kroz teška vremena. ​
Vaše tijelo je teško, mišići vas bole, osjećate pritisak na grudi i morate sjediti i odmarati se cijelo vrijeme. Ali zašto se sve ovo dešava? U današnjem članku ćemo pogledati pitanje zašto vas strah čini umornim.
Postoje brojne studije o ovom pitanju, a neke čak i iz Prvog svjetskog rata. Medicinsko osoblje u bolnicama primijetilo je da su mnogi vojnici koji su se vratili na front pored tjelesnih ozljeda patili i od teške tjeskobe i depresije. Osim kognitivnih tegoba, često se pojavio još jedan simptom: ekstremna i uporna iscrpljenost.
Tadašnji ljekari nazivali su ovaj fenomen “ratnom traumom” ili “ratnom neurozom” . Tokom godina, radeći s ovim psihološkim stanjima, naučnici su stekli bolje razumijevanje biohemijskih i fizioloških procesa koji stoje iza njih. Hajde da se sada time pozabavimo detaljnije.

​
Kada vas strah umara: Faktori koje treba uzeti u obzir
Umor obično ima jedan od dva uzroka: ili je posljedica intenzivnog fizičkog napora ili je uzrokovan psihološkim faktorima. Iako se drugi razlog može činiti kontradiktornim, postoji dovoljno podataka koji to potvrđuju.
Studija sprovedena na Univerzitetu Manitoba u Kanadi otkriva važan aspekat odnosa između anksioznosti i umora. Zato što su efekti depresije i anksioznih poremećaja na radnom mjestu ogromni. Jedan od faktora koji je usko povezan sa lošim poslovnim rezultatima je umor. Značajan broj ljudi je previše umoran na poslu da bi se koncentrirali ili radili produktivno.

Ovo istraživanje je takođe pokazalo da umor uzrokovan anksioznim poremećajima i depresijom otežava normalan život. Stvari u kojima ste uvijek uživali, poput izlaska s prijateljima ili bavljenja nekim hobijem, odjednom vam se čine previše. Zato što zahtijevaju nivo napora i energije koji jednostavno nemate. Ali zašto je to tako? Zašto anksioznost stvara toliki umor? U nastavku su navedeni neki od najčešćih uzroka.

Adrenalin i strah: nemilosrdna fizička aktivacija​
I stres i anksioznost nastaju jer vaše tijelo proizvodi više adrenalina i norepinefrina. Svrha ova dva hormona je da vam pomognu da brzo reagirate kako biste se zaštitili od prijetnji i opasnosti.
  • Oslobađanje adrenalina i noradrenalina povećava broj otkucaja srca, ubrzava disanje i povećava krvni pritisak. Takođe olakšava oslobađanje kortizola. U normalnim okolnostima ovo je samo kratak odgovor. Kada prijetnja prođe, vaše tijelo će se vratiti u normalu.
  • Međutim, ako imate anksiozne poremećaje i „prijetnja“ koju opažate nije specifična (poput divlje životinje, na primjer), ti će se hormoni nastaviti proizvoditi. Međutim, ako su trajno prisutne u vašem tijelu, imaju vrlo štetne učinke. Budući da mogu uzrokovati umor, glavobolju, probavne smetnje, tahikardiju itd.
Ali iscrpljenost nije jedini simptom od kojeg obično pate ljudi sa anksioznim poremećajima. Osim toga, često doživljavaju mnoge simptome koje smo gore spomenuli. Sve je ovo definitivna manifestacija postojećeg stanja budnosti i aktivacije. I, kao što vjerojatno možete zamisliti, ovo može biti vrlo zamorno i iscrpljujuće.
Umorni od straha: učinci na vaše mišiće
Ako imate hroničnu anksioznost ili ste je iskusili u određenim periodima svog života, znate kakav je to osjećaj. Strah čini vaše tijelo teškim i čudnim. Noge vas bole, u rukama osjećate slabost, a leđa i vrat su napeti.

Međutim, strah ima posebno zapažen uticaj na vaše mišiće. To je zato što vaš mozak šalje svu energiju u vaše mišiće kako bi mogli odgovoriti na poruku o borbi ili bijegu. Ova napetost, stvorena stalnim upozorenjem, može uzrokovati bol i učiniti vas umornima.

Možda vam mozak šalje poruku​
Ako ste se ikada zapitali zašto vas strah umara, razmislite i o tome pokušava li vam vaše tijelo nešto reći. Vaša iscrpljenost može biti odbrambeni mehanizam u vašem mozgu. Umor i letargija koje osjećate mogu biti jedan od načina na koji vas mozak pokušava zaustaviti.
Vrlo važan aspekat ove vrste iscrpljenosti je da je ne možete eliminirati, čak i ako spavate trideset sati ravno. Drugim riječima, fizički odmor ne rješava ovaj problem.
Cilj ove reakcije vašeg mozga je da vas natjera da zastanete kako biste se mogli preorijentirati. Najbolji načini za rješavanje ovoga su promjena navika, postavljanje jasnih prioriteta, pravilno upravljanje emocijama i rješavanje prošlih i sadašnjih sukoba.

Ne zanemarujte svoje zdravlje kada ste zabrinuti i često umorni​
Znamo da se strah manifestuje na različite psihološke i fizičke načine. To uključuje stalne brige, probleme s koncentracijom, nesanicu, bolove u trbuhu i fizičku iscrpljenost. Međutim, ne biste trebali automatski pretpostavljati da su vaši simptomi uzrokovani anksioznošću. Posjetite liječnika koji će isključiti ili dijagnosticirati moguće druge uzroke.
Problemi sa štitnjačom i anemija takođe mogu dovesti do hroničnog umora. Stoga je profesionalna dijagnoza od strane ljekara ključna za vaš oporavak.
Kada vam tijelo pokušava nešto reći, važno je da ga saslušate i date mu ono što mu je potrebno.
​
(obrada sa:
exploringyourmind.com)
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved