Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja takođe često doživljavaju upornu iscrpljenost, što ima negativan uticaj na njihove živote. Danas ćemo vam reći objasniti zbog kojih se osjećate umorno kada ste anksiozni.
Zašto sam tako umoran kad sam anksiozan? Mnogi ljudi postavljaju ovo pitanje prolazeći kroz teška vremena.
Vaše tijelo je teško, mišići vas bole, osjećate pritisak na grudi i morate sjediti i odmarati se cijelo vrijeme. Ali zašto se sve ovo dešava? U današnjem članku ćemo pogledati pitanje zašto vas strah čini umornim.
Postoje brojne studije o ovom pitanju, a neke čak i iz Prvog svjetskog rata. Medicinsko osoblje u bolnicama primijetilo je da su mnogi vojnici koji su se vratili na front pored tjelesnih ozljeda patili i od teške tjeskobe i depresije. Osim kognitivnih tegoba, često se pojavio još jedan simptom: ekstremna i uporna iscrpljenost. Tadašnji ljekari nazivali su ovaj fenomen “ratnom traumom” ili “ratnom neurozom” . Tokom godina, radeći s ovim psihološkim stanjima, naučnici su stekli bolje razumijevanje biohemijskih i fizioloških procesa koji stoje iza njih. Hajde da se sada time pozabavimo detaljnije. Kada vas strah umara: Faktori koje treba uzeti u obzir Umor obično ima jedan od dva uzroka: ili je posljedica intenzivnog fizičkog napora ili je uzrokovan psihološkim faktorima. Iako se drugi razlog može činiti kontradiktornim, postoji dovoljno podataka koji to potvrđuju. Studija sprovedena na Univerzitetu Manitoba u Kanadi otkriva važan aspekat odnosa između anksioznosti i umora. Zato što su efekti depresije i anksioznih poremećaja na radnom mjestu ogromni. Jedan od faktora koji je usko povezan sa lošim poslovnim rezultatima je umor. Značajan broj ljudi je previše umoran na poslu da bi se koncentrirali ili radili produktivno. Ovo istraživanje je takođe pokazalo da umor uzrokovan anksioznim poremećajima i depresijom otežava normalan život. Stvari u kojima ste uvijek uživali, poput izlaska s prijateljima ili bavljenja nekim hobijem, odjednom vam se čine previše. Zato što zahtijevaju nivo napora i energije koji jednostavno nemate. Ali zašto je to tako? Zašto anksioznost stvara toliki umor? U nastavku su navedeni neki od najčešćih uzroka. Adrenalin i strah: nemilosrdna fizička aktivacija I stres i anksioznost nastaju jer vaše tijelo proizvodi više adrenalina i norepinefrina. Svrha ova dva hormona je da vam pomognu da brzo reagirate kako biste se zaštitili od prijetnji i opasnosti.
Umorni od straha: učinci na vaše mišiće
Ako imate hroničnu anksioznost ili ste je iskusili u određenim periodima svog života, znate kakav je to osjećaj. Strah čini vaše tijelo teškim i čudnim. Noge vas bole, u rukama osjećate slabost, a leđa i vrat su napeti. Međutim, strah ima posebno zapažen uticaj na vaše mišiće. To je zato što vaš mozak šalje svu energiju u vaše mišiće kako bi mogli odgovoriti na poruku o borbi ili bijegu. Ova napetost, stvorena stalnim upozorenjem, može uzrokovati bol i učiniti vas umornima. Možda vam mozak šalje poruku Ako ste se ikada zapitali zašto vas strah umara, razmislite i o tome pokušava li vam vaše tijelo nešto reći. Vaša iscrpljenost može biti odbrambeni mehanizam u vašem mozgu. Umor i letargija koje osjećate mogu biti jedan od načina na koji vas mozak pokušava zaustaviti. Vrlo važan aspekat ove vrste iscrpljenosti je da je ne možete eliminirati, čak i ako spavate trideset sati ravno. Drugim riječima, fizički odmor ne rješava ovaj problem. Cilj ove reakcije vašeg mozga je da vas natjera da zastanete kako biste se mogli preorijentirati. Najbolji načini za rješavanje ovoga su promjena navika, postavljanje jasnih prioriteta, pravilno upravljanje emocijama i rješavanje prošlih i sadašnjih sukoba. Ne zanemarujte svoje zdravlje kada ste zabrinuti i često umorni Znamo da se strah manifestuje na različite psihološke i fizičke načine. To uključuje stalne brige, probleme s koncentracijom, nesanicu, bolove u trbuhu i fizičku iscrpljenost. Međutim, ne biste trebali automatski pretpostavljati da su vaši simptomi uzrokovani anksioznošću. Posjetite liječnika koji će isključiti ili dijagnosticirati moguće druge uzroke. Problemi sa štitnjačom i anemija takođe mogu dovesti do hroničnog umora. Stoga je profesionalna dijagnoza od strane ljekara ključna za vaš oporavak. Kada vam tijelo pokušava nešto reći, važno je da ga saslušate i date mu ono što mu je potrebno. (obrada sa: exploringyourmind.com)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|
KATEGORIJE
All
ANKSIOZNOST
DEPRESIJA
Emocije
EMOTIVNE TRAUME
FOBIJE
GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
Hemija Organizma I Psiha
INTELIGENCIJA
JUNGOV SISTEM
LIČNOST
NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
NEURONAUKA
Poremećaji Ličnosti
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
PSIHOPATIJA
PSIHOZA
RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
SINDROMI
SPAVANJE I SNOVI
STRES
Arhiva
March 2025
December 2024
November 2024
August 2024
July 2024
June 2024
May 2024
April 2024
March 2024
February 2024
January 2024
December 2023
November 2023
October 2023
September 2023
August 2023
July 2023
June 2023
March 2023
February 2023
January 2023
December 2022
November 2022
October 2022
September 2022
August 2022
July 2022
June 2022
May 2022
April 2022
March 2022
February 2022
January 2022
December 2021
November 2021
October 2021
September 2021
August 2021
July 2021
June 2021
May 2021
March 2021
February 2021
January 2021
December 2020
November 2020
October 2020
September 2020
August 2020
July 2020
June 2020
May 2020
April 2020
March 2020
February 2020
January 2020
December 2019
November 2019
October 2019
August 2019
June 2019
May 2019
January 2019
December 2018
November 2018
October 2018
September 2018
August 2018
July 2018
June 2018
May 2018
April 2018
March 2018
February 2018
January 2018
December 2017