Danig - Krugerov efekt: kad neznalice misle da znaju puno

Danig-Krugerov efekt je kognitivni poremećaj koji se može opisati na sljedeći način: Nekompetentni ljudi vjeruju da su inteligentniji nego što stvarno jesu, a kompetentni ljudi potcjenjuju sebe. Ili preciznije, neznalice su uvjerene da znaju puno, a oni koji znaju mnogo se osjećaju kao neznalice.

Ovaj neobičan efekt otkrili su Dejvid Danig (David Dunning) i Džastin Kruger (Justin Kruger), dva američka istraživača sa Sveučilišta Cornell (New York, SAD). Danig je bio profesor psihologije i jednog je dana je pročitao jednu vijest na koju je reagovao zbunjeno. To je bila pljačka koju je počinio 44-godišnji muškarac McArthur Wheeler. Vijest je navodila da je ovaj čovjek pljačkao dvije banke bez maske usred bijela dana. Za nekoliko sati je uhvaćen.

Ono što je najviše zapanjilo Daniga bilo je razbojnikovo objašnjenje o tome kako je pristupio pljački. 

Izjavio je da nije koristio masku, već je sokom od limuna namazao lice nadajući se da će biti nevidljiv sigurnosnim kamerama.
​Zašto je vjerovao u ovu glupost? Neki od njegovih prijatelja "pokazali su mu" ovaj trik i on ga je isprobao. Namazao se sokom od limuna i snimao sam sebe. Navodno nije mogao prepoznati svoje lice na snimku. Naravno, zbog soka od limuna nije mogao vidjeti da ne usmjerava kameru na lice, da ispada iz kadra. "Kako čovjek može biti tako glup?"   Pitao se Dejvid Danig.

Eksperiment Danig - Kruger
Nakon što je dugo razmišljao o ponašanju lopova, Danig je formulisao pitanje koje mu je trebalo poslužiti kao pretpostavka za kasnije istraživanje: Je li moguće da je nesposoban čovjek, upravo zbog svoje nesposobnosti, nesvjestan koliko je nesposoban? Pitanje je nalikovalo jezičkoj šali, ali je imalo smisla, da tako kažemo.​

U to je vrijeme predložio je svom najboljem učeniku, mladom Džastinu Krugeru, da posebno istraže ovu temu. Stoga su organizovali grupu volontera koja će učestvovati u eksperimentu. Svaki od učesnika je upitan koliko je kompetentan u neka od sljedeća tri područja: gramatika, logičko razmišljanje i humor. Nakon toga, subjekti su podvrgnuti jednom testu kako bi se procijenila njihovu stvarna sposobnost i kompetentnost u svakom od tih područja.

Rezultati eksperimenta potvrdili su pretpostavke Daniga i Krugera: Sudionici, koji su sebe smatrali "vrlo kompetentnim" u svakom području, imali su najniži rezultat na testu. A oni koji su u početku potcijenili svoje vještine, postigli su najbolje rezultate.
​
Danas često srijećemo ljude koji izgledaju autoritativno i vrlo “sigurno u sebe” kada razgovaraju o pitanjima i temama o kojima imaju samo površno znanje. Istovremeno se srijeću istinski stručnjaci koji ne djeluju baš sigurno u ono što znaju, jer su svjesni koliko je znanje široko i koliko je teško izraziti nešto sa apsolutnom sigurnošću.

Analiza Danig-Krugerovog efekta
Ne samo da su oni koji su sproveli studiju ustanovili da postoji kognitivna pristranost, već i da su nekompetentni ljudi skloni potcjenjivati sposobnosti kompetentnih. Zbog toga se osjećaju sigurnije i daleko superiornije, uprkos neznanju.
Nakon završetka eksperimenta, istraživači su došli do četiri zaključka vezano za Danig-Krugerov efekt:

• Oni koji pate od ovog kognitivnog poremećaja, ne mogu priznati svoju nesposobnost.
• Imaju tendenciju da ne priznaju sposobnost drugih.
• Nisu sposobni postati svjesni koliko su nekompetentni i nestručni za određeno područje.
• Ukoliko žele poraditi na povećanju svoje sposobnosti, oni su takođe u stanju priznati i prihvatiti svoju prethodnu nesposobnost.

Iako je objašnjeno kako ovaj poremećaj utiče na one koji pate od njega, i dalje se postavlja pitanje odakle dolazi ovaj fenomen. Danig i Kruger vjerovali su da bi se kognitivna pristranost mogla pojaviti jer za procjenu dostignuća nedostaju iste vještine potrebne za procjenu da li je nešto dobro. Drugim riječima, kako da čovjek shvati da radi nešto loše ako ne shvata da to može uraditi bolje?

Čak i osobe sa visokim performansama pokazale su ovo kognitivno izobličenje. U ovom slučaju, istraživači su otkrili da se pojavila perceptivna greška poznata kao "Efekt lažnog koncenzusa". Ova greška navodi da judi često imaju tendenciju da sebe precjenjuju u odnosu na druge.

Sigurno ste jednom doživjeli scenarij, u kojem se dvije osobe nisu mogle dogovoriti u nekoj raspravi. Da bi riješili taj problem, odlučili su da zatraže mišljenje od treće nezavisne i neutralne osobe. Efekt lažnog koncenzusa se sastoji u činjenici da obje strane očekuju da nepristrasni posmatrač izrazi njihovo miščjenje.

​Obrada sa:
gedankenwelt.com
​

Sindrom Pravopisna pedanterija je patološko ponašanje, a ne "dokaz pismenosti" i intelekta

Interesantno je napomenuti da je Danig -Krugerov efekat karakterističan za ljude koji pate od "Sindroma pravopisne pedanterije", tj.kod onih koji imaju potrebu ispravljati druge ljude u pisanju i govoru. Osoba sa Sindromom pravopisne pedanterije čita ili sluša druge ljude sa jednim ciljem: pronaći joj/mu greške u pravopisu i govoru i omalovažavati ih zbog toga.  Ovdje ne samo da je riječ o nekulturi i nedostatku inteligencije i obrazovanja, već je riječ i o patološkom  ponašanju i nizu kognitivnih poremećaja.

​PROČITAJ VIŠE O SINDROMU PRAVOPISNA PEDANTERIJA

---