UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Ljudi koji pate od anksioznosti su osjetljivi: pazite kako razgovarate sa njima

3/7/2021

0 Comments

 
Picture
Danas mnogi ljudi pate od anksioznosti. Možda je to naš susjed, ili možda čovjek koji sjedi do nas u autobusu, ili je to možda naš prijatelj, a mi jednostavno nemamo pojma. Ili smo možda to mi i ne znamo kako se nositi s anksioznošću.
Anksioznost je snažna emocija, a ponekad nas ona i spašava od određenih stvari, ljudi i događaja. Anksioznost aktivira alarm u našem sistemu. Ponekad djeluje i kao motivator, na primjer kada trebamo napisati izvještaj ili završiti neki projekat na poslu.
​

Ali kada je nivo anksioznosti viši od normalnog, to ispunjava vašu dušu snažnim emocijama, a um toksičnim mislima. Kada su razine anksioznosti više od normalne, to vašem tijelu izaziva strašan stres i uzrokuje jake brige.
Umovi ljudi koji pate od anskioznosti vrte haotične slike svaki put kada odu na posao (na primjer) ili kada pokušaju donijeti neku važnu odluku. Tačnije, anksioznost ne bira kada će napasti. Onog trenutka kada ljudi počnu negativno razmišljati, oni ulaze u anksiozno stanje.

Puno puta se ljudi s anksoznošću počnu osjećati još gore zbog „dobronamjernih“ komentara i savjeta njihovih prijatelja i porodice.
Dakle, ako se vaša bliska i draga osoba suočava s anksioznošću, pripazite kakav joj savjet dajete. Pazite da im nikada ne kažete sljedeće stvari, jer to može donijeti više štete nego koristi.

1. "Diši, pokušaj se smiriti."
Ako osobi koja se bori s anksioznošću kažete da se smiri, to joj sigurno neće pomoći. Biće im još teže opustiti se, pogotovo ako osjećaju kao da su dobili naredbu. Najvjerovatnije će ove riječi imati suprotan učinak. S druge strane, savjetovanje da svakodnevno meditiraju ili šetaju može im zaista pomoći.

2. "Postoje ljudi koji se osjećaju gore od tebe i imaju veće probleme."
Nekom ko pati od anksioznosti zapravo nije važno kako se drugi osjećaju, niti može razmišljati o tome u tom stanju. Izgovaranje utješnih stvari poput „drugim ljudima je gore od tebe“ neće pomoći ljudima s anksioznošču da prevladaju svoje stanje. Svako ima pravo osjećati se onako kako se osjeća.

​3. "Možda bi se trebao moliti."

Zašto mislite da se ljudi s anksioznošću nisu pokušali moliti? Možda molitva imala blagotvoran učinak na neke, ali za druge ona možda uopće nije rješenje. 
4. "Trebao bi promijeniti način razmišljanja."
Stvarno? Kako se mijenja način razmišljanja? - To će vjerovatno biti odgovor koji ćete dobiti ako tako nešto kažete nekome ko se bori s anksioznošću. Jednostavno ne možete reći nekome da tek tako promijeni način razmišljanja. Niko ne može promijeniti način razmišljanja preko noći.

5. "Gledaj sve to s vedrije strane."
Ako nekome ko pati od  anksioznosti kažete da svoje stanje mora gledati sa vedrije strane, ono što će vjerovatno čuti jest da ne radi dovoljno da prevlada svoje stanje i da ne cijeni život. Nažalost, postoje mnogi ljudi sa tjeskobom koji se osjećaju kao da nisu dovoljno dobri.
Dakle, umjesto da kažete ove riječi nekome ko pati od anksioznosti, recite mu koliko ih cijenite i koliko ste zahvalni što ih imate u svom životu. Pokušajte ih pitati postoji li nešto što biste mogli učiniti da im pomognete da se nose sa svim tim stresom i prevladaju svoje stanje.
​

Važno je zapamtiti da ono što je korisno za jednu osobu, ne mora biti korisno za drugu. Ponekad jedini način na koji možete pomoći nekome ko pati od anksioznosti je da ga pažljivo saslušate, bez pokušaja savjetovanja ili odgovaranja na njihova pitanja. 

ČITAJ VIŠE:
1. Nemoj mi govoriti da se smirim

(reference:
ihrweg.com)
​
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOPATIJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    June 2025
    March 2025
    December 2024
    November 2024
    August 2024
    July 2024
    June 2024
    May 2024
    April 2024
    March 2024
    February 2024
    January 2024
    December 2023
    November 2023
    October 2023
    September 2023
    August 2023
    July 2023
    June 2023
    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved