UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH

Povezanost između visoke inteligencije i depresije

4/1/2018

0 Comments

 
Picture
Visoko inteligentni ljudi nisu često i najsrećniji. Visoko inteligentni ljudi nisu ni najzdraviji - ni mentalno, ni fizički. 
Visoko inteligentni ljudi ne donose uvijek najbolje odluke. Visok IQ ne garantuje ni uspjeh ni sreću. Češće se čuje o slučajevima visoko inteligentnih ljudi koji pate od konstatnog osjećaja unutrašnje praznine, ljutnje, bijesa i beznađa.
​Na umjetničke, matematičke ili naučne genije se često posmatra kao na mrzovoljne i povučene ljude. Neobičnost i izdvajanje iz mase ostalih ljudi jeste njihova zajednička crta. Pomislite na sve poznate umjetničke genije koji su patili od teških depresije: pisci Virdžinija Vulf, Hemingvej, Emili Dikinson, Edgar Alan Po, a posebno Van Gog iz svijeta slikarstva i Betoven iz svijeta klasične muzike. Svi su oni bili brilijantni, kreativni i izuzetni umovi sa tragičnim životima i tragičnim krajem.
​Postoji li veza između većeg IQ i depresije i kako se ona objašnjava? Psiholozi se slažu u jednom: Veća inteligencija ne mora nužno doprinijeti razvoju bilo koje mentalne bolesti. Međutim, kod ljudi sa višim IQ-om zaista postoje određene predispozicije ka pretjeranoj brizi, samokritičnosti i iskrivljenom, obično negativnom, pogledu na svijet. U mnogim slučajevima, ovi faktori stvaraju idealne uslove za depresiju.

Ovdje treba napomenuti da izuzeci postoje i da u društvu postoje brilijantni ljudi koji maksimalno koriste svoje potencijale i za svoj život, i pomažu zajednici. Ipak, mnoge studije pokazuju jedinstveni vezu između depresije i visoke inteligencije, posebno kod ljudi čiji IQ ide od 170 naviše.

​O kreativnom mozgu i genijima

Priznata naučnica Nensi Andreasen (Nancy Andreasen) u svojoj knjizi "Kreativni mozak” objašnjava kako zbog veza između određenih područja mozga, genijalci mogu da uđu u sopstveni nesvjesni um na načine na koje većina nas ne može. Ona takođe istražuje vezu između kreativnosti i mentalnih oboljenja i pokazuje kako možemo poboljšati naš kreativni potencijal kroz mentalne vježbe.
Ova knjiga može puno pomoći da se shvati kako funkcioniše mozak najpametnijih i najkreativnih ljudi. Nensi Andreasen detaljno opisuje značajne tendencije kod genija da razviju određene poremećaje: bipolarni poremećaj, depresiju, napade anksioznosti i panike.
Čak je i Aristotel u svom vremenu dokazivao da inteligencija ide ruku pod ruku sa melanholijom. Geniji kao što su Isak Njutn, Artur Šopenhauer, Čarls Darvin i patili su dugo od neuroze i psihoze. Virdžinija Vulf, Ernest Hemingvej i Vinsent Van Gog su na tragičan način okončali svoje živote. Ovo su poznate ličnosti iz svijeta umjetnosti. Međutim, uvijek je bilo i nepoznatih, tihih i pogrešno shvaćenih, usamljenih genija koji žive u svojim svjetovima odvojeno od realnosti koji se za njih čini haotičnom, besmislenom i razočaravajućom.

Studije o vezi između visoke inteligencije i depresije
Sa svojom kćerkom Anom Frojd, Sigmund Frojd je proučavao razvoj grupe djece sa IQ-om preko 130. U svojoj studiji je otkrio da skoro 60% njih završava tako što razvije veliki depresivni poremećaj. Na ovom području je poznat i rad Luisa Termana, pionira edukativne psihologije početkom 20. vijeka.
Studija o visoko intelignetnim ljudima je započeta 60-ih godina prošlog vijeka. Djeca sa IQ-om preko 170 učestvovala su u jednom od najpoznatijih eksperimenata u istoriji psihologije. Ovu djecu su nazvali "termiti". Tek 90-tih godina su počeli da izvlače neke važne zaključke iz studije.
"Termiti", djeca koja su učestvovala u eksperimentu Luisa Termana, sada odrasle osobe u srednjim godinama, pokazala su nešto zanimljivo. Postoji veza između visoke inteligencije i nemogućnosti nalaženja zadovoljstva u životu. Mnogi od njih su postigli slavu i ostvarili važne pozicije u društvu. Međutim, mnogi su takođe pokušali samoubistvo više puta ili su postajali zavisnici od alkohola.
Još jedan značajan aspekt koji je ova grupa ljudi otkrila je posebna zainteresovanost i osjetljivost na probleme u svijetu. Pokazalo se da ne brinu samo o nejednakosti, gladi i ratovima u svijetu, već ih uznemirava svako neprimjereno, egotističko, iracionalno i nelogično ponašanje.

​Emocionalni poremećaji kod visoko inteligentnih ljudi

Stručnjaci nam takođe prenose da visoko inteligentni ljudi ponekad razvijaju i disocijativni poremećaj ličnosti. Oni posmatraju svoje živote od spolja, kao narator koji koristi treće lice radi precizne objektivnosti, ali bez osjećaja da su u potpunosti podio onoga što im se dešava.

Ovim se posebno pozabavio 
Danijel Goleman, objašnjavajući da ovakva fokusiranost izaziva tzv. ”slijepe mrlje”. One su samoobmane, ozbiljne greške u percepciji. Dešavaju se kada odlučimo na šta da se usredsrijedimo kako bismo izbjegli odgovornost. Ono što visoko inteligentni ljudi često rade je da se fokusiraju na ono što nedostaje u njihovom okruženju. Na stvari koje nisu u skladu sa okruženjem, na sebičnnost iz okruženja, na svijet u koji se ne mogu uklopiti. Često nemaju dovoljno emocionalnih vještina da nađu mir u ovom zbunjujućem svijetu.
Još jedna stvar koja se može zaključiti o veoma inteligentnim ljudima je da im nedostaju vještine u jednom jako kritičnom području: emocijama. To navodi na sledeći zaključak: možda bi koeficijentu inteligencije trebalo dodati još jedan faktor, faktor mudrosti. Mudrost je znanje o tome kako treba da budemo srećni u svakodnevnom životu. Neosporno je da je mudrost važna za sopstvenu sliku o sebi, samopouzdanje i srećan život.


Reference:
1. “The Creative Brain: The Science of Genius”, by Nancy C. Andreasen
2. “Dialogues: Daniel Goleman and Bill George: Find Your Blind Spots”: https://www.dialogues.org/
3. Danijel Goleman: Socijalna inteligencija, nova nauka o ljudskim odnosima (org.
Daniel Goleman, Social Intelligence, the new Science of Human Relationships)  
​


​
​POVEZANO

Picture

​TAMNA STRANA VISOKE INTELIGENCIJE:

uobičajene zablude o visokoj inteligenciji.
Društvo ne zna šta je visoka inteligencija i nije naklonjeno pojedincima sa visokim IQ-om
PROČITAJ ČLANAK
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    ​Podijeli



    ​© COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.​​
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    Tekstovi na websajtu služe u informativne i edukativne stvrhe. Ukoliko imate ili kod sebe primijetite probleme psihičke prirode, obavezno potražite stručnu pomoć.

    KATEGORIJE

    All
    ANKSIOZNOST
    DEPRESIJA
    Emocije
    EMOTIVNE TRAUME
    FOBIJE
    Hemija Organizma I Psiha
    INTELIGENCIJA
    JUNGOV SISTEM
    LIČNOST
    NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
    NEURONAUKA
    Poremećaji Ličnosti
    POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
    PSIHOZA
    RODITELJSTVO/DJEČIJA PSIHOLOGIJA
    SINDROMI
    SPAVANJE I SNOVI
    STRES

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    August 2019
    June 2019
    May 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved