Nutricionizam zna da zbuni. Postoji mnogo teorija, lažnih informacija i različitih gledišta o tome kako bi trebalo jesti.
Nije čudno što se ljudi osjećaju izgubljeno kada je riječ o tome što bi sve trebalo učiniti da bi izgubili (ili pak, dobili) na težini ili kako da počnu da jedu zdravo. U ovom članku govorimo o tri najpopularnija mita o hrani.
Znanstvene studije su tokom godina razrađivale sve moguće mitove o hrani. I ne mogu nam puno reći o najboljem načinu prehrane, jer on ne postoji. Obično se neke namirnice u početku "proglašavaju" za zdrave i preporučljive, da bi se godinama nakon toga dokazalo da su jako štetne za zdravlje (margarin, na primjer). Za druge se tvrdi da su loše, da bi se na kraju dokazalo da su neophodne za zdravlje. Odakle dolaze mitovi o hrani? Nutricionizam je, poput psihologije ili medicine, znanost koja je direktno povezana sa ljudskim bićima.
To objašnjava zašto se znanstvenici ponekad ne mogu složiti oko nekih rezultata.
Podaci o prehrani uvijek će biti nepotpuni do izvođenja kliničke studije. Stoga je ova relativno mlada znanost i dalje u potrazi za odgovorima o tome što je zdravo, a što nije. Tokom posljednjih desetljeća pojavilo se mnogo novih informacija u ovom području, uglavnom zbog epidemije pretilosti u razvijenim zemljama. No, da ne dužimo, pređimo na glavno. Ovdje navodimo tri najpopularnija mita o hrani. 1. Nije zdravo jesti jaja Jedan od glavnih mitova o hrani je da jaja (osobito žumance) može izazvati mnoge sve vrste problema. Ova ideja proizlazi iz uvjerenja da će konzumiranje puno holesterola uticati na nivo lošeg holesterola u ljudskom tijelu. Zvuči logično, zar ne? Međutim, nedavne studije pokazuju da jaja ne utiču na nivo holesterola u našem tijelu. Od sada znamo da naše tijelo proizvodi ovu tvar četiri puta više nego što možemo pojesti za jedan dan, tako da konzumiranje jaja neće uticati na naš holesterol. 2. Masti goje Drugi veliki mit o hrani je da masnoće goje i utiču na težinu. Međutim, danas je poznato da to nije tako. Ovo uvjerenje se pojavilo uslijed "brojanja kalorija" uključenih u svaku vrstu makronutrijenata. Masti imaju duplo više kalorija nego bjelančevine i ugljeni hidrati. Stoga je logično misliti da ako želimo izgubiti na težini, moramo jesti manje masti.
Međutim, nedavne studije pokazuju da, u normalnim parametrima, dodavanje odgovarajuće količine masti prehrani može pomoći da zapravo izgubite na težini. Razlog tome je da je ova supstanca uključena u veliki broj temeljnih procesa povezanih sa gubitkom tjelesne težine, kao što je produkcija testosterona, osjećaj sitosti, i ubrzanje bazalnog metabolizma (brzina pri kojoj prirodno sagorijevamo kalorije).
3. Doručak na bazi ugljenih hidrata je najvažniji obrok dana Naše bake su zasigurno uvijek ponavljale da je doručak najvažniji obrok dana. Ta se izjava temelji na starom uvjerenju da će obiman doručak osigurati da ispravno funkcionišemo tokom dana. Iako nam je doručak itekako potreban, jer moramo unijeti hranjive tvari na početku dana, istina je da nam ne treba tipični zapadnjački doručak koji uključuje žitarice, puno ugljenih hidrata ili krekere. U tom slučaju naše tijelo pati od varijacije inzulina, što nam daje samo kratkotrajnu energiju. Stoga, najviše preporučene opcije prema stručnjacima za doručak su:
Informacije iz ovog članka možda su vas iznenadile. Svjesni smo da one nisu u skladu sa onim što ste tradicionalno naučili o prehrani. Međutim, dobra vijest je da nauka napreduje i da se pojavljuju novi dokazi. Ko zna što ćemo u budućnosti otkriti u ovom važnom polju.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|