Smrt je jedna od onih tema o kojima se teško govori, gotovo kao da je zabranjena. Ipak, ona je jednako prirodan dio života kao rođenje, ljubav ili smijeh.
0 Comments
Postoje smrti koje sa strane izgledaju kao iznenadne i slučajne. Čovjek se može osjećati normalno, nemati očigledne tegobe – a ipak se u nekom trenutku dogodi iznenadan i fatalan kardiovaskularni događaj.
Tajna iz koje se niko ne vraća
Smrt je najveća misterija ljudskog postojanja. Okružena je strahom, poštovanjem, nadom i očajem. Svako od nas, prije ili kasnije, postavlja sebi pitanje: šta se dešava nakon što srce prestane da kuca? 
Rak ostaje jedan od glavnih uzroka smrtnosti širom svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 2020. godine registrovano je oko 19,3 miliona novih slučajeva malignih bolesti, a više od 10 miliona ljudi umrlo je od raka.
Hronični stres nije samo osjećaj umora ili anksioznosti. On je praćen promjenama u radu nervnog, endokrinog i imunološkog sistema, koje se postepeno odražavaju na cijeli organizam.
Srce kao da iskače iz grudi, disanje se poremeti, a u mislima postoji samo panični signal: „Nešto nije u redu“. Takav trenutak je poznat mnogima — to je panični napad.
Ljudsko tijelo je učitelj (nas uči kroz tijelo), jer kroz bol i probleme sa sistemima i organima prenosi da nešto nije u redu, da postoje negativna uvjerenja koja nas razaraju iznutra.
Jesi li se ikada osjećao kao iscijeđen limun? Kao ona pouzdana osoba na koju se svi uvijek mogu osloniti, ona koja je spremna podržati, saslušati, pomoći – i kroz vatru i kroz vodu.
U mnogim kulturama postoji ista ideja: sve što čovjek radi, vraća mu se.
Neko to naziva karmom, neko odmazdom, a neko zakonom uzroka i posljedice. 
Danas je riječ „karma“ postala gotovo svakodnevna. Koristi se u šalama, komentarima na društvenim mrežama pa čak i u političkim raspravama: „Eto, vratila mu se karma.“ Ali izvorno ova riječ je imala sasvim drugačije i mnogo dublje značenje.
|