5 ključeva japanske psihologije

Japanska psihologija ima svoje korijene u vrlo specifičnoj životnoj filozofiji. Japanci racionaliziraju svoje emocije i usmjeravaju ih na duhovni način. 

Oni takođe poklanjaju veliku pažnju obitelji i zajednici. Poštovanje prema drugima je jako važno. Povjerenje unutar grupe je takođe nešto na što treba obratiti pažnju i podsticati svakodnevno.
Unatoč činjenici da je japanska kultura i vrlo zanimljiva i vrlo različita, Japanci imaju iste  brige kao i svi ostali ljudi. Finansijski problemi, problemi u braku, stres na poslu, pritisak sa fakulteta i osobne krize. To su svakodnevni izazovi kojima japanska psihologija pokušava upravljati kroz analitički pristup. ​

Osobe kao što je Hayao Kawai se ističu kao najrelevantnije kliničke referentne tačke.
​
Japanska psihologija se na prvi pogled može činiti vrlo različitom od zapadne psihologije. Međutim, one imaju mnogo zajedničkih tačaka. One takođe imaju slične pristupe koji se temelje na načelima istočnjačke filozofije i duhovnosti. One tvore pristup koji se temelji na samopoboljšanju i otpornosti.

Stopa samoubistava u Japanu jedna je od najviših u svijetu. Zajedno sa nordijskim zemljama, koje su na vrhu liste. Međutim, od 2006. broj samoubistava među japanskim stanovništvom znatno se smanjio.

Čimbenici kao što su nezaposlenost i pritisak na radu najviše su obilježili Japance. Vlada je značajno povećala ulaganja u psihološku brigu i prevenciju suicida. Samoubistva se obično javljaju u velikim ekonomskim centrima kao što su Tokio i Kyoto. Ovi gradovi su daleko od ravnoteže i zadovoljstva životom. Stres i veliki pritisak vladaju i tamo.

5 ključeva japanske psihologije
Knjige poput “Socijalne psihologije modernog Japana” Munesuke Mite, prikazuju nam pristupe koji hrane japansku kulturu.  Oni su ponekad vrlo tradicionalni, ali u isto vrijeme vrhunski i sofisticirani kada je u pitanju poslovanje i inženjering. Da bismo dublje razumjeli filozofiju života i dinamiku koja čini japansku psihologiju, trebalo bi razumjeti specifične karakteristike Japanaca. Radi se o načinu na koji upravljaju svojim emocijama, međusobnim odnsima i koje strategije koriste njihovi psiholozi za promovisanju mentalnog blagostanja.

1. Emocionalni svijet - tatemae i honne
Japanci su vrlo skloni racionaliziranju svojih emocija i obično su rezervisani u njihovom izražavanju. Oni upravljaju svojim emocionalnim svjetovima na temelju konteksta u kojem se nalaze.  Tatamae se  odnosi na ponašanje u javnosti, gdje je rezervisanost najvažnija, a poštovanje, ravnoteža i suzdržanost najpoželjniji. Honne se odnosi na emocije koje svaka osoba može osloboditi, i kojima može upravljati privatno u vlastitom domu. To se događa sa duhovnog stajališta. Japanska psihologija ima svoje korijene u budizmu i taoizmu. Pri tome svaka osoba pronalazi vlastiti kanal za liječenje i olakšanje.

2. Povjerenje unutar grupe
Japan je društvo s vrlo snažnim konceptom kolektivne i društvene kohezije. Poštovanje prema obitelji je visoko cijenjeno. Tako je i poštovanje vlastite zajednice, koja uvijek treba težiti opštem dobru, a ne isključivo vlastitoj koristi. Na primjer, kad neko ima prehladu, izlazi vani s maskom kako bi spriječio širenje bolesti na druge. Japanci se identifikuju sa svojom grupom i imaju vrlo čvrsto i jasno definisano društveno "ja". Ovo je posebno bilo korisno tokom tsunamija 2011. godinu i potresu koji je uništio veliki dio Fukušime.

3. Arugama, prihvatanje stvari kakve jesu
Prihvatanje je snažno ukorijenjen koncept u japanskoj psihologiji. Međutim, prihvatanje nije sinonim za predaju ili ostavku. Japanci znaju da svaki čvrsti materijal ili tvar uvijek završava lomljenjem, pucanjem ili cijepanjem. Oni koji ne prihvate i koji se odupiru, oni koji "ne teku", koji nisu "elastični" i prilagodljivi, takvi ne preživljavaju.
Arugama je suština promjene koja se događa nakon prihvatanja, nakon prihvaćanja stvari onakvima kakve jesu, i da ne postoji druga mogućnost nego da se nastavite kretati naprijed.

4. Svijest
U japanskoj psihologiji se često praktikuje " Morita terapija ". Radi se o vrsti psihološke strategije koja se temelji na upoznavanju sebe. To je nešto što će će vam biti itekako poznato (vrlo je slično racionalnoj emotivnoj terapiji Alberta Ellisa). Međutim, istočnjačka kultura je prakticira godinama. Jedna od glavnih karakteristika ove terapije je svijest o vlastitim unutarnjim iskustvima. Razumijevanje patnje, frustracije, straha, tjeskobe itd.
Jednom kada je osoba uspostavila kontakt sa svojom osobnom stvarnošću, terapeut preporuča 4 strategije za podsticanje oporavka: potpuni odmor, meditacija, ispravna prehrana i postupna priprema za svakodnevni život.

5. Razmišljanje o vlastitim pričama i njihovo povezivanje s prirodom
Ovaj pristup je zanimljiv. Japanska psihologija podstiče introspekciju. Ljudi treba da razmatraju vlastite životne priče, ono što im se dogodilo, sve što su pretrpjeli, što su otkrili, u čemu su uživali. Osobne priče se posmatraju kao događaji koji se takođe događaju u prirodi, koji su dio prirode.
Svi mi rastemo i sazrijevamo, svi prolazimo kroz faze koje ostavljaju duboke tragove u nama, slične onima u stablima drveća. Svako od nas može cvjetati u najnepovoljnijim situacijama. Treba da hranimo svoje korijene kako bismo postali jača bića.

Život je konstantan tok i protok. Život je rijeka koja se ne zaustavlja, on je poput vjetra koji pomjera lišće i površinu mora. Ne treba se osjećati kao žrtve sudbine, već kao dio same prirode. Uvijek spremni da se obnovimo, rastemo, klijamo i cvjetamo. 
​
Japanska psihologija nam je bliža nego što mislimo. Mnogi naši pristupi imaju ista takva načela samonapredovanja koja su inspirativna za svakodnevni život. Primijenite ih ako želite, mogli bi vam biti od velike pomoći.