5 tipova zlostavljača i njihove karakteristike

Da li su svi zlostavljači isti? Izgleda da nisu. Zapravo, različiti autori su se trudili da oslikaju i predstave potpunu tipologiju ljudi koji se ne ustručavaju da nanesu štetu drugima kako bi postigli svoje ciljeve. 

Kao civilizacija, postigli smo veliki tehnološki napredak. Bez sumnje, to nam je olakšalo život. Međutim, na etičkom, moralnom, relacijskom i ljudskom nivou, čini se da nismo toliko napredovali. Zaista, ljudi i životinje ostaju izloženi maltretiranju od strane drugih.

Govorimo o afektivnom, bihevioralnom i kognitivnom obrascu koji nanosi štetu drugom ljudskom biću (ili životinji) i uspostavlja određenu kontrolu nad njima. Zapravo, svaki fizički, emocionalni, ekonomski ili psihički čin kojim se drugom biću nanosi šteta smatra se zlostavljanjem.
Kao što postoje različite vrste zlostavljanja, postoje i različite vrste zlostavljača. Objasnimo.

Vrste zlostavljača
Prema Amoru, Echeburúi i Loinazu (2009), postoje dvije klasifikacije koje su vodile studiju i debatu o vrstama zlostavljača.

Gottman et al. klasifikacija (1995)
Prema ovoj klasifikaciji, postoje dvije vrste zlostavljača, kobra i pitbul. Ova tipologija je definisana na osnovu kardio odgovor nasilnika na svađu.

Zlostavljači tipa 1 (kobra)
Kod ove vrste zlostavljača, njihov broj otkucaja srca se smanjuje pred svađom. Odlikuje ih antisocijalnost, agresivnost i sadizam.
​Maltretiranje koje izazivaju je planirano (instrumentalno). Štaviše, to u njima ne izaziva nikakva osjećanja krivice ili kajanja.

Zlostavljači tipa 2 (pitbul)
Za razliku od zlostavljača tipa 1, tip 2 ima povećan broj otkucaja srca tokom svađa. Okarakterizirani su kao pasivno-agresivni, sa hroničnim problemima ljutnje i nesigurnim stilom vezanosti. Njihov psihopatološki profil pokazuje izbjegavajući i granični obrazac ličnosti.
Zlostavljanje koje vrše nije planirano, već impulsivno. Ovo odražava ozbiljne probleme s kontrolom impulsa i izražavanjem emocija.

​Holtzworth-Munroe i Stuart (1994) klasifikacija
Vrste zlostavljača u ovoj klasifikaciji su sljedeće:

Zlostavljači koji se kontrolišu
Nasilni su u porodičnoj sferi sa svojom djecom i partnerom. Međutim, učestalost zlostavljanja i njegova težina su male u odnosu na druge zlostavljače. 
Neke od njihovih karakteristika su sljedeće:

• Oni predstavljaju pasivne, zavisne i opsesivne osobine ličnosti.
• Obično žale zbog maltretiranja koje počine i generalno ne odobravaju nasilje.
• Oni su niskorizični zlostavljači.
• Imaju poteškoća u korištenju socijalnih vještina.
• Njihovi odnosi su relativno stabilni.

Impulsivni ili granični zlostavljači
Oni su nasilni fizički i psihički. Intenzitet zlostavljanja varira od srednjeg do visokog. Nije ograničeno samo na porodično okruženje, kao u slučaju pretjerano kontrolisanog zlostavljača. Zapravo, može se proširiti na bilo koje područje.
Zlostavljanje je proizvod akumulirane unutrašnje napetosti. Ovo su njegove karakteristike:

• Impulsivnost.
• Emocionalna nestabilnost i razdražljivost.
• Hronična ljutnja.
• Nasilna ličnost.
• Velika vezanost.
• Loše društvene i komunikacijske vještine.
• Nedostatak žaljenja zbog maltretiranja.
• Istorija odbacivanja i zlostavljanja u djetinjstvu.

Antisocijalni zlostavljači
Oni instrumentalno (namjerno) koriste fizičko i psihičko zlostavljanje. To se izražava na generaliziran način u svim kontekstima njihovog života. U stvari, koriste zlostavljanje kao strategiju da dobiju ono što žele i prevaziđu svoje frustracije.
Za razliku od impulsivnih zlostavljača, koji djeluju kao odgovor na nagomilanu napetost, antisocijalni zlostavljač koristi zlostavljanje na hladan, proračunat i planiran način. Neke karakteristike ove vrste zlostavljača su:

• Narcizam i manipulacija.
• U djetinjstvu su pretrpjeli teško zlostavljanje.
• Velika je vjerovatnoća da zloupotrebljavaju supstance.
• Oni su visokorizični prestupnici.
• Posjeduju loše socijalne vještine.

​
Opšte karakteristike zlostavljača
Posebne karakteristike svakog zlostavljača mogu se razlikovati od jedne do druge. Međutim, možemo definirati neke karakteristike koje manje-više upotpunjuju profil svih njih. Oni su sljedeći:

1. Nesigurnost
Zlostavljači se osjećaju izuzetno nesigurno u sebe i svijet. Njihov nedostatak sigurnosti čini ih nepovjerljivim, ljubomornim i kontrolirajućim. Iako mogu izgledati kao zaista samopouzdani ljudi, ovo je samo maska da bi se nadoknadila njihova nesigurnost.

​2. Loše društvene i komunikacijske vještine
Zlostavljači imaju poteškoća u odnosu prema drugima. Slično, imaju problema u komunikaciji i asertivnom izražavanju svojih misli i emocija. Ovi nedostaci im onemogućavaju rješavanje sukoba na neagresivan način.

3. Nedostatak empatije
Zlostavljači imaju problema s prepoznavanjem i razumijevanjem mentalnih i emocionalnih stanja drugih. Stoga im je teško u svojim mislima predstaviti kako se druga osoba osjeća u pogledu njihovog maltretiranja.

4. Agresivnost
Oni pokušavaju da se nametnu drugoj osobi koristeći strah, stid i krivicu. Zaista, čin oštećenja ili ranjavanja je evidentan u svakom aktu agresije počinjenom protiv druge osobe. Bez sumnje, agresivnost je jedna od glavnih karakteristika svih nasilnika.

​5. Zavisnost
 Zlostavljači imaju tendenciju da budu zavisni. To je zato što im je potrebna druga osoba sa kojom mogu reafirmisati i osloboditi se svojh osjećaja usamljenosti i napuštenosti. U stvari, njima je potrebna druga osoba da pokažu koliko su jaki i samouvjereni.

​6. Niska tolerancija na frustracije
Zlostavljači nisu u stanju da se samoregulišu i izdrže situacije koje ih frustriraju. To im otežava upravljanje negativnim ili neugodnim osjećajima kao što je stres. Njihova nesposobnost samoupravljanja izražava se u razdražljivom ponašanju.

Svaka vrsta zlostavljača je drugačija. Ipak, karakteristike koje smo opisali nam omogućavaju da imamo globalan pogled na načina na koji se oni ponašaju i odnose s drugima.
Ovaj poseban obrazac interakcije je psihosocijalni problem. Štaviše, to je ono što bismo trebali duboko preispitati. To je zato što time nisu oštećene materijalne stvari, već ljudski životi.

(reference:
exploringyourmind.com)