6 ponašanja koja nas udaljavaju od ljudi više nego sama daljina

Fizička odvojenost nije jedino što nas odvaja od drugih ljudi. Ponekad je to način na koji čine da se osjećamo.

Čak i ako smo ponekad samo nekoliko milimetara udaljeni od nekoga, možemo se osjećati izuzetno udaljeno.

U odnosima se međusobna povezanost njeguje ne samo fizičkom bliskošću, već i razmjenom naklonosti, gestova, dobrog ponašanja i dobrih namjera. Stoga je važno paziti na određena ponašanja koja više dijele ljude nego što ih ujedinjuju.
Moramo imati na umu da svaka psihološka distanca koju možemo iskusiti može biti posljedica naših ili tuđih poteškoća i problema. Iz tog razloga, važno je zapitati se kako se osjećamo kako bismo dobili više informacija o sebi i drugoj osobi. Bez obzira na razlog udaljenosti, činjenica je da ponekad patimo usljed takvih situacija.
Razmotrimo bliže.

"Najgora stvar kod udaljenosti je što ne znate da li ćete nedostajati ili biti zaboravljeni."
(Nicholas Sparks)

​Šta nas udaljava od drugih?
Budući da smo društvena bića, način na koji se osjećamo može nas natjerati da želimo udaljenost od drugih. U tome ne mora biti ništa loše. Ako neko odbija društvo određenih ljudi, onda se ta osoba možda bori sa problemima kojih jednostavno nismo svjesni. Na patološkoj razini, depresija može biti jedan od razloga za to, i u tom slučaju samo stručnjak na tom području može pomoći oboljelom.
Međutim, postoje i drugi obrasci ponašanja koji nas takođe navode da se distanciramo od nekih ljudi. Čak i ako to nisu bolesti, takvo ponašanje i dalje utiče na pravilno funkcionisanje međuljudskih odnosa. 

​Egocentričnost
Egocentrični ljudi ne brinu o interesima i potrebama drugih jer smatraju da su njihovi vlastiti najvažniji.
Stoga takvi ljudi ne brinu o problemima drugih i zato se fokusiraju samo na sebe. Teško je razgovarati sa ljudima koji su egocentrični jer negiraju postojanje bilo kakvog problema za koji su odgovorni. Naprotiv, veća je vjerovatnoća da će u drugima prepoznati probleme koji im prenose njihovu zabrinutost, što često rezultira fizičkim i emocionalnim distanciranjem.

Zlostavljanje
U ovom slučaju, toksično ponašanje koje je pokazao nasilnik direktno se odražava na zlostavljanu osobu. Zlostavljanje se definira kao "loše postupanje prema osobi upotrebom riječi ili djela". Ovo sugeriše loše psihološke posljedice od kojih druga osoba pati. Osim toga, zlostavljač se psihološki distancira od zlostavljane osobe jer mu nije stalo do njegovih li njenih osjećanja, kao da su ona samo neka nebitna tema.

​Ovo je prilično poseban slučaj. Jer, iako ponašanje i stavovi počinitelja dovode do stvaranja distance između njega i žrtve, još uvijek postoji manipulativna vještina koja ih na određeni način sprječava da se potpuno distanciraju jedno od drugog. Međutim, možemo reći da ova vrsta odnosa nema apsolutno nikakve veze sa svjesnom, afektivnom i zdravom vezom između dvoje ljudi.

Prezir
Prezir, koji se može izraziti na različite načine, direktno je povezan sa određenim ponašanjima kojima je cilj povrijediti drugog. Na primjer, kroz ekstremni sarkazam koji se kamuflira kroz humor i nastoji nauditi drugoj osobi. Često to proizlazi iz osjećaja da je osoba (najčešće intelektualno) superiorniji od osobe koja je prezrena.
Duden rječnik navodi prezir, omalovažavanje i zanemarivanje kao sinonime. U osnovi, sve su to pojmovi koji opisuju činjenicu nepoštivanja druge osobe. Stoga je preziranje osobe zbog osjećaja superiornosti jedno od ponašanja koja nas vode da se distanciramo od te osobe.

​Manipulacija
U kontekstu prezira, manipulacija je takođe rezultat navodne intelektualne superiornosti. Manipulativni ljudi pokušavaju uticati na ponašanje drugih u svoju korist. Oni imaju tendenciju napadati tuđe namjere zbog te navodne intelektualne superiornosti, ali kada oni oko njih shvate koje su njihove namjere, nailaze na ogromno odbijanje.

Laganje
Ovo je jedno od najraširenijih i naizgled bezopasnih ponašanja koje nas više udaljavaju od osobe nego sama udaljenost. Lagati znači skrivati ​​nešto i krivotvoriti istinu. Nositi masku da sakrijete nešto što iz nekog razloga ne želite pokazati.

​Kako možemo vjerovati nekome ko laže? Kako možemo steći povjerenje ako ne govorimo istinu? Normalno je da nas laž udaljava od drugih. Laž je suprotnost iskrenosti, koja poništava svaki pokušaj da se povežete sa nekim u vezi. Kad lažemo, odbijamo dopustiti drugima da nas upoznaju.

Kada neko glumi žrtvu
Ovo ponašanje je izuzetno štetno za međuljudske odnose. Ne samo zato što stav osobe koja glumi žrtvu osigurava da ona izgubi kredibilitet, već i zato što ona čini da se drugi osjećaju nepotrebno krivima.
Izigravanje žrtve je oblik samoobmane i dokaz niskog sposobnost da se osoba brine za sebe i da preuzme emocionalnu odgovornost. Ovaj tip ličnosti stalno se žali i kritizira ono što joj služi kao strategija preživljavanja, okrivljujući druge za svoju nesreću ili bilo koje stanje uma.

Kao što vidimo, sva ova ponašanja, koja nas više udaljavaju od osobe nego sama udaljenost, štetna su za pravilno funkcioniranje međuljudskih odnosa. Stoga, ako želimo imati zdrave i sretne odnose, trebali bismo naučiti da ih pronađemo i gajimo.