UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH
POČETNA      DUHOVNOST    PSIHOLOGIJA     LIČNI RAZVOJ    MOTIVACIJA    INSPIRACIJA   BLAGOSTANJE
ŽIVOTNE LEKCIJE    LJUDSKI ODNOSI    POSAO    PORODICA   DRUŠTVO    EMOTIVNE VEZE    ZDRAVLJE    ZANIMLJIVOSTI    
BLOG

7 zanimljivih filozofskih teorija

11/25/2018

0 Comments

 
Picture
Za mnoge je filozofija možda bila jedan od najdosadnijih predmeta u školi, ali je filozofija temeljna disciplina u našem svakodnevnom životu. 
Kako bi se objasnili različite koncepcije i grane, vremenom su se rađale različite filozofske teorije.
One nas pozivaju da razmišljamo o tome ko smo i kamo idemo. Uče nas da razmišljamo, promišljamo, stalno ispitujemo utvrđene istine, da potvrdimo hipoteze ili tražimo nova rješenja. Zapravo, važnost filozofije je toliko velika da je UN objavio Svjetski dan filozofije 16. novembra. Naglašava se njeno "kritičko i nezavisno mišljenje", kao i nastojanja da se putem filozofije promovišu "mir i tolerancija".
Filozofske teorije okupljaju oko sebe razne pokrete, škole mišljenja uvjerenja, pa čak i znanstvene zakone. Ovdje ćemo predstaviti neke od najzanimljivijih teorija. Možda neke od njih već poznajete.

Pitagorina teorija/teorema
Kada kažemo Pitagorina teorema, obično se misli na slavnu teoremu trougla, međutim, pitagorejstvo je temeljni filozofski i religijski pravac  koji se razvijao tokom šestog stoljeća prije Hrista.
Utemeljio ju je Pitagora sa Samosa, koji je smatran prvim pravim matematičarem i jednim od najznačajnijih matematičara u povijesti. Tvrdio je da religija i znanost ne treba da budu dvije odvojene oblasti, jer su i jedno i drugo nerazdvojni faktori u svačijem životu.
Njegovo čvrsto uvjerenje je bilo da je sve u prirodi broj, ili je protkano brojevima, da sve u prirodi slijedi numerička pravila. No, iako su njegove misli bile vođene matematikom, istodobno je bio duboko mistična ličnost.
Vjerski simbol pitagorejaca je bio pentagram, kog su nazivali "zdravlje" i koristili ga kao tajni znak da se međusobno prepoznaju.

Epikurejstvo i njegovi koreligionisti
Ovaj filozofski pokret pokrenuo je Epikur sa Samosa u 4. stoljeću prije Hrista, a nastavili su ga njegovi sljedbenici, Epikurejci. Maksima ove teorije bila je potraga za srećom kroz užitak. Epikurejci su razumijevali oba koncepta, i užitak i sreću, kao odsutnost boli i bilo kakve nevolje.
Da bi postigli tu sreću, razlikovali su se 3 vrste užitaka koji takođe dopuštaju postizanje ataraksije. Stanje spokojstva, odsutnost neugodnosti, savršena ravnoteža između uma i tijela.
Epikur je objašnjavao da Bog ne postoji. Njegova je ideja bila: Bog je dobar i moćan, ali loše se stvari događaju čak i dobrim ljudima. Zašto?
Iz njegovog pristupa, pojavljuju se dva moguća logička objašnjenja: Bog nije dobar jer dopušta tim lošim događajima da se dogode; ili nije svemoćan jer nije u stanju spriječiti da se dogode. U oba slučaja, postojanje Boga se poništava. Što mislite o njegovu odbitku?
​

Sholastička teorija Anselma Kanterberijskog 
Iako nije bio jedna od najkontroverznijih, skolastika je jedna od najzanimljivijih filozofskih teorija zbog svoje heterogenosti. Ona je bila pod uticajem grčko-latinskih, arapskih i jevrejskih struja i dominirala je srednjovjekovnom misli. Temelji se na podređenosti razuma vjeri i koordinaciji između njih.

"Vjera u potrazi za znanjem". -Anselmo de Canterbury-

Neki su autori odbili ovu struju kao previše statičnu i podložnu samo pamćenju , zbog njenih pomalo ortodoksnih obrazovnih metoda. Međutim, njeni filozofski aspekti nisu samo skup strogih teoloških dogmi, već su u potrazi za zajedničkim radom između vjere i razuma. Njezin je cilj razumjeti stvarnost s ljudske tačke gledišta.

Racionalistička teorija Rene Dekarta
Cogito ergo sum ("mislim, dakle postojim")". S ovim je izrazom René Dekart sažeo ideju koju je predložila jedna od najpoznatijih filozofskih teorija, racionalizam: razum je izvor istine i jedini način da dođemo do nekog zaključka. Odbija se, dakle, bilo kakva dogma, jer se ona suprotstavlja razboritošću i smatra se "sumnjivom".
Život ovog francuskog matematičara bio je neobičan. Zbog zdravstvenih problema, od djetinjstva je morao provoditi mnogo vremena u krevetu, što mu je omogućilo da se posveti dugim razmišljanjima o životu i svijetu.  Nekoliko godina kasnije položio je temelje filozofskoj struji zvanoj racionalizam.

U razvijenoj Evropi u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću racionalizam predlaže sumnju kao jedinu metodu za pronalaženje univerzalne istine. Doprinos racionalizma je očigledan: metodička sumnja kao jedini način da se dođe do znanja.
Dvije vrste idealizma
Sam Dekart, zajedno s drugim autorima kao što su Berkli, Kant, Fihte (subjektivni idealizam) ili Lajbnic i Hegel (objektivni idealizam) takođe su bili neki od glavnih predstavnika ove struje.
Ovo je jedna od filozofskih teorija na koje se najčešće pozivamo. 

​
Koliko puta smo rekli "ti si idealan"? Ali, doista, znamo li iz čega se zaista sastoji ova struja? Ona nema puno korespondencije sa realnošću, jer 
idealizam smatra da su svijet i život savršeni modeli harmonije. To jest, smatra se da je sve bolje nego što zaista jeste, jer postoji sklonost da se stvari predstavljaju kao savršene i da se atributi pripisuju nečemu što ih nema. Stoga se razvio i izraz "idealizovati". 

Iako postoje dvije diferencirane struje, obje se slažu da predmeti ne mogu postojati ukoliko ne postoji um koji ih je svjestan. Tvrdi se da vanjski svijet zavisi od ljudskog uma. Idealizam pridaje vrijednost iracionalnom, tradicionalnom i sentimentalnom.
Ničeova teorija nihilizma
"Bog je mrtav". S tim izrazom je NIče konceptualizirao jednu od njegovih najgorčih satira prevladavajućeg mentaliteta. Takođe je iscrpno kritizirao zapadno društvo, kroz genealogiju pojmova koji ga sačinjavaju.
Za ovog njemačkog filozofa, pjesnika, muzičara i filologa, svijet je uronjen u duboki nihilizam, koji se mora nadvladati ako ne želi da doživi svoj kraj. To se odnosi na devalvaciju vrhovnih vrijednosti. Povijesni proces kojim završava "neuravnoteženost onoga što je prethodno bilo prikazano kao vrhovno".
Mnogi kasniji mislioci optužuju ga za kontradikcije koje pokazuje u svojim idejama. Branio se tvrdeći da je u svojim djelima koristio drugačije gledište kako bi izazvao čitatelja da razmotri nekoliko aspekata istog predmeta.

Tao teorija Lao Ce
Lao Ce je bio savremenik Buddhe, Pitagore i Konfučije, ali detalji njegova rođenja i smrti nisu poznati. Tao se sastoji od 2 ideograma: glava i marširanje. Stoga, njegovo značenje može se tumačiti kao čovjek koji ide naprijed, koji svjesno kreće i napreduje.
Značenje ovisi o kontekstu i može se koristiti u filozofskim, kozmološkim, vjerskim ili moralnim terminima. Temelji se na dinamici i dualnosti. U ideji da se suprotnosti nadopunjuju, poput yina i yanga. U slici koja predtsvalja beskraj i beskonačnost.

"Onaj koji trči je uhvaćen mrežom, onaj koji pliva kukom, onaj koji leti lukom. Što se tiče zmaja, koji se diže u nebo nošen vjetrom i oblacima, ne znam kako se to može protumačiti. Vidio sam danas Lao Cea, vidio sam danas zmaja."
-Konfučije-

Ovaj skup filozofskih teorija pokazuje kako se misao mijenjala tokom stoljeća. Ali se takođe navodi da su mnoge dogme i hipoteze ostale netaknute do današnjeg dana. Znanje o stvarnosti se razvilo baš kao i ljudski um, od djetinjstva do zrelosti.

Izvor:
gedankenwelt.com
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    Podijeli


    NAŠ RAD MOŽETE PODRŽATI I PREKO PAYPALA


    © COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    KONTAKTIRAJTE NAS

    KATEGORIJE

    All
    ASTROLOGIJA
    BLAGOSTANJE
    DREVNE TRADICIJE
    DRUŠTVO
    DUHOVNOST
    EMOTIVNE VEZE
    FILMOVI
    FiloSofija
    GENIJALNI UMOVI
    INSPIRATIVNE PRIČE
    KNJIGE I CITATI
    KULTURA
    Kutak Za Žene
    KVANTNA FIZIKA
    LIČNI RAZVOJ
    LJEPOTA I NJEGA
    LJUDSKI ODNOSI
    Metafizika
    MITOVI I LEGENDE
    MOTIVACIJA
    NAUKA
    PORODICA
    POSAO
    PSIHOLOGIJA
    RAZMIŠLJANJA
    VJERA
    Zanimljivosti
    ZDRAVLJE
    ŽIVOTINJE I KUĆNI LJUBIMCI
    ŽIVOTNE LEKCIJE

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    April 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    September 2019
    August 2019
    July 2019
    June 2019
    May 2019
    February 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017


    PRATITE NAS NA TWITTERU:

    Za one koji su visoko osjetljivi ili imaju tendenciju da uvijek pomažu drugim ljudima, učenje kako da zaštite svoju energije presudno je kako bi osigurali da ne daju previše, ostajući na kraju izuzetno iscrpljeni.https://t.co/iqn9yZ1JBJ

    — Lekcije Iz Života (@PSpirituala) September 23, 2020

    Pinterest

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved