Abulija: uobičajeno, ali neshvaćeno stanje

Abulija bi se mogla definisati kao iznemoglost, gubitak snage volje, bezvoljnost, neodlučnost u donošenju ili sprovođenju donešene odluke, utučenost, depresivnost.

No, abulija uključuje više od apatije i nedostatka motivacije. Mnogi ljudi koji pate od abulije takođe pate i od depresije. U drugim slučajevima, neka druga vrsta mentalnog poremećaja može uticati na nedostatak energije i emocionalnu slabost.

Letargija je bolna. Osjećate se nemotivirano i utučeno i ne možete ništa odlučiti ili učiniti. To je vrsta iscrpljenosti, vrlo različita od onoga što osjećate nakon dugog radnog dana. Abulija se ne događa jer ste uložili puno fizičkog napora. Naprotiv, abulija ponekad čak i otežava razmišljanje.
​
Ako patite od abulije, često dobijete prijedloge od ljudi oko sebe da uzmete nekoliko dana odmora, malo se odmorite i prekinete posao na nekoliko dana.  Abulija se, pak, ne rešava na taj način. To je psihološko stanje koje vam ne dopušta da shvatite sreću ili nađete olakšanje čak ni nakon deset sati sna, čak ni nakon mjeseci odmora.

Abuliju često miješaju s drugim sličnim terminima kao što su anhedonija ili astenija. Iako je istina da se svi ovi poremećaji vrte oko depresije i ponekad se manifestiraju zajedno, svaki od njih ima svoja jedinstvena svojstva.
Danas ćemo se usredotočiti na život sa abulijom.

​Abulija - patološki nedostatak motivacije
Abulija doslovno znači "bez volje". To samo po sebi nije mentalni poremećaj, već simptom. Potencijalni uzroci ovog patološkog nedostatka motivacije su različiti, ali svi oni uključuju značajnu patnju. S medicinskog stajališta, abulija je promjena u motivaciji koja je često uzrokovana neurološkim problemom.

Svi smo iskusili letargiju i nedostatak motivacije nekad u životu. Međutim, oni su obično su privremeni i mi nastavljamo život bez ikakvih dugoročnih posljedica. Neki ljudi te osjećaje doživljavaju intenzivnije. Mogli bi u potpunosti prestati komunicirati s drugim ljudima i izolirati se od svega i svih. To su ekstremni primjeri. Kao i kod mnogih stanja, postoji čitav spektar abulije. Neki ljudi imaju blage simptome. Međutim, za druge uzrokuje bolna patološka stanja koja štete pacijentu i onima oko njega. Pogledajmo bliže.

Koji su simptomi abulije?
Kao što smo gore spomenuli, abulija je više od apatije i nedostatka želje za ispunjavanjem svakodnevnih obveza. Ide mnogo dublje od toga. Evo nekih simptoma koje uzrokuje:

• Nedostatak energije za izvršavanje svakodnevnih zadataka.
• Umor, nedostatak motivacije i nedostatak inicijative.
• Usporeni pokreti.
• Nedostatak sposobnosti reagiranja na podražaje.
• Nemogućnost donošenja odluka ili odgovaranja na zahtjeve vaše okoline.
• Usporen govor. Pacijentu bi čak moglo biti teško čuti što mu drugi govore.
• Emocionalna slabost. Pacijent može odjednom osjetiti nalet emocija, što ga iscrpljuje.
• U ekstremnim slučajevima, abulija može dovesti do nijemosti.

Posebno je važno biti svjestan ovih simptoma abulije kod djece i starijih osoba. To je zato što je lako kriviti dob i godine osobe za apatiju i nedostatak motivacije i zanemariti sve temeljne probleme. Abulija se javlja i u ovim demografskim skupinama, a važno je utvrditi osnovni uzrok stanja.

​Uzroci letargije
Prije nekoliko desetljeća stručnjaci su vjerovali da je abulija vrsta mentalnog poremećaja Vjerovali su da ljudi mogu iznenada pokazati intelektualnu, emocionalnu i motoričku usporenost koja svjedoče o vrsti mentalne regresije. Srećom, danas razumijemo više o ovom stanju.

• Abulija je obično simptom velike depresije.
• Ona takođe može biti simptom neurološkog poremećaja. Ozljeda mozga, moždani udar ili bilo koje drugo stanje koje utiče na mozak može uzrokovati abuliju.
• Studije poput one koju su sproveli istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu pokazuju da ozljeda striatusa korpusa ili talamičkog nukelusa takođe može uzrokovati abuliju.
• Isto se može dogoditi ako patite od ozljede motivacijskih i pokretačkih centara mozga, poput frontalnog područja, bazalnih ganglija ili prednjeg cingulata.
• Također je važno napomenuti da lijek skopolamin (hioscin) uzrokuje privremenu abuliju. Ako uzimaate hioscin, možete potpuno izgubiti volju.

Liječenje
Liječenje abulije uvijek će ovisiti o poremećaju ili zdravstvenom stanju koje ga uzrokuje. Osoba s ozljedom mozga neće imati iste potrebe i isti tretman kao osoba s velikom depresijom.

U mnogim su slučajevima lijekovi na recept mogu liječiti abuliju. Studije poput one koju su sproveli Dr Daniel A. Drubach i Gabriel Zeilig pokazuju korisnost lijeka karbidopa i levodopa za liječenje simptoma abulije. Ti su lijekovi učinkoviti jer pojačavaju proizvodnju dopamina i korisni su za središnji živčani sustav.

• S druge strane, primjerena je i psihološka terapija. U ovom je slučaju cilj pacijentima pružiti alate za poboljšanje motivacije. Pacijenti takođe uče razmišljati o svojim mislima, regulirati svoje osjećaje i stiču nova ponašanja koja im pomažu da povrate kontrolu nad svojom stvarnošću.
• Istraživači su takođe uočili zanimljive koristi od fizikalne i sportske terapije. To pomaže da se pacijent ponovno pokrene jednostavnim, ali motivacijskim aktivnostima. Fizički napor povećava proizvodnju endorfina i pomaže pacijentima da ponovno dođu u kontakt sa svojim tijelima.

​
Zaključno, abulija je simptom koji ne biste smjeli zanemariti. Ako vas nedostatak motivacije i letargija ograničavaju i uporno traju, trebate potražiti stručnu pomoć.

(reference:
gedankenwelt.com)