Autizam kod žena: zašto je ženama teže postaviti dijagnozu

Žene imaju tendenciju da prikrivaju znakove autizma. Žene sa autizmom uče i oponašaju društvena prihvatljiva ponašanja na razne načine. 

Mogu kopirati izraze lica i gestove drugih kako bi sakrile izazove društvene interakcije sa kojima se suočavaju. Ti napori mogu izazvati stres, anksioznost i mentalnu iscrpljenost, pa će im se prije postaviti neka od tih dijagnoza nego dijagnoza autizma.

Nakon mnogo godina traganja za svojom pravom dijagnozom, jednoj pacijentkinji  je konačno dijagnosticiran oblik poremećaja iz autističnog spektra.
Za nju je dobijanje konačne dijagnoze izgledalo kao vraćanje onog dijela sebe koji joj je dugo bio uskraćen. 

Istraživanja pokazuju da je poremećaj autističnog spektra češći kod muškaraca nego kod žena. Ali sve je više dokaza da je ova razlika između polova možda manja nego što mislimo, te da se simptomi autizma kod žena i djevojčica često zanemaruju i pogrešno dijagnosticiraju.
Ova žena je do detalja objasnila svoje frustracije, što je potpuno razumljivo, jer su je godinama slali od jednog specijaliste do drugog, a da nikako nije dobila adekvatno objašnjenje za svoje simptome: „Prošla sam prilično dugo putovanje, promijenili su mi deset dijagnoza do sada. Dolazilo je do toga da sam se osjećala kao da sam uhvaćena usred igre nagađanja dijagnoza. Stalno sam nailazila na isti odgovor: "Ne razumijemo baš šta nije u redu sa vama – promijenićemo vam dijagnozu.”
Istraživanje koje je u Ujedinjenom Kraljevstvu sprovelo Nacionalno društvo za autizam pokazalo je da je u poređenju s muškarcima, ženama i djevojčicama teže postaviti dijagnozu autizma. Vjerovatnije je da će se njima postaviti pogrešna dijagnoza - kod skoro 50 posto žena će biti dijagnosticiran neki drugi mentalni poremećaj koji nije autizam. Iskustvo ove pacijentkinje nije jedinstveno. Još jedna žena, kojoj je takođe dijagnosticiran autizam, dijeli svoje iskustvo: “Cijelog života mi je dijagnosticirana anksioznost, depresija, bipolarnost, osobine graničnog poremećaja ličnosti i poremećaj pažnje. Neke od tih dijagnoza su ispravne i komorbidne, a neke netačne i pogrešno dijagnosticirane”.

Ne postoji jasno objašnjenje zašto se ženama s autizmom često postavlja pogrešna dijagnoza. Stručnjaci objašnjavaju da iako postoji niz različitih razloga zašto žene dobiju dijagnozu kasnije u životu, jedna od mogućnosti je da karakteristike autizma nisu tako očite kod žena: „Djevojčice i žene mogu biti sposobnije da savladaju "kamufliranje", tako da bi "tipične" autistične karakteristike mogle biti maskirane kada nauče društvene vještine." Ovo opisuju kao sposobnost učenja neurotipičnih društvenih ponašanja kao što su kontakt očima, gestovi, vođenje razgovora i korištenje društvenih pravila. Ova neurotipična ponašanja su karakteristična za ljude koji nisu na spektru autizma (neurotipični ljudi), za razliku od neuroraznolikih ponašanja koja su karakteristična na mozgove koji drugačije funkcionišu i kognitivne stilove koji se pripisuju onima iz spektra autizma. Ovaj fenomen se opisuje kao "kamufliranje", odnosno mlade djevojke i žene prikrivaju simptome autizma druženjem, oponašanjem i interakcijom sa svojim vršnjacima, uzrokujući kašnjenje u postavljanju pravilne dijagnozi. Obje pomenute žene pripisuju oponašanje obrazaca socijalizacije kao važan faktor. Jedna od njih kaže:
"Nisam dio tog tradicionalnog profila autizma. Nikome ko me je procjenjivao nije palo napamet da bi neko poput mene mogao biti autističan jer sam nasmijana, elokventna, lako uspostavljam kontakt očima ako moram, iako mi se to ne sviđa. Ja sam veoma dobar mimičar i taj profil maskiranja i oponašanja važi za mene. Mislim da se jako uklapam u sliku "dobro odgojene male djevojčice" - vrlo inteligentna, voljela sam čitati, vrlo tiha, možda bi rekli da sam stidljiva.”

Stručnjaci takođe napominju da je još jedan mogući razlog za postavljanje pogrešne dijagnoze kod žena to što žene i djevojčice imaju tendenciju da pokazuju ograničena i ponavljajuća ponašanja za koja je manje vjerovatno da će biti prepoznata kao znakovi autizma. Problem je u tome što su neki od ovih uskih interesa za autizam kod muškaraca, ako pogledate samo sadržaj, tradicionalno i tipični za muškarce, kao što su to vozovi, dinosaurusi, kamioni, auta, a kliničari ih najlakše prepoznaju zbog vlastitih stereotipa o autizmu. Kada su djevojčice u pitanju, standardizovani instrumenti možda neće moći uhvatiti njihovo ograničeno i ponavljajuće ponašanje, jer se njihova ponašanja smatraju manje uočljivim.

Nedavna istraživanja dotakla su se ideje pristranosti u načinu dijagnosticiranja autizma. Jedna studija je pokazala da je veća vjerovatnoća da će djevojčice dobiti dijagnozu ako imaju dodatne intelektualne teškoće ili probleme u ponašanju. Međutim, i bez toga, mnoge žene dobijaju pogrešne dijagnoze ili ih uopšte ne dobijaju. 

Jedna od pacijentkinja se slaže: „Ponekad se možete osjećati kao da se nigdje ne uklapate, ono što ostali misle o autizmu je nekako pristrasno i više važi za muškarce. Međutim, koliko god putovanje bilo sporo i bolno, uvijek postoji svjetlo na kraju tunela. Treba nam malo više vremena da dođemo do njega".
U jednoj studiji koja se bavi polnim razlikama između djece sa autizmom, istraživači preporučuju nove strategije za bolje prepoznavanje autizma kod žena. Australija je prva zemlja koja će formirati nove nacionalne smjernice koje će pomoći u povećanju rane dijagnoze žena sa autizmom. Razmatranja o društvenom kamufliranju, anksioznosti, senzornom preopterećenju i depresiji su uključena u ove nove smjernice. Ako se ove smjernice usvoje, biće moguće smanjiti broj pogrešnih dijagnoza kod žena i djevojčica koje imaju autizam, što će dovesti do manje frustracija i daće im više vremena da nauče kako da upravljaju svojom dijagnozom. 


REFERENCE/STUDIJE:
1. Milner V, McIntosh H, Colvert E, Happé F. A Qualitative Exploration of the Female Experience of Autism Spectrum Disorder (ASD). J Autism Dev Disord. 2019 Jun;49(6):2389-2402. doi: 10.1007/s10803-019-03906-4. PMID: 30790191; PMCID: PMC6546643.
2. Baldwin S, Costley D. The experiences and needs of female adults with high-functioning autism spectrum disorder. Autism. 2016 May;20(4):483-95. doi: 10.1177/1362361315590805. Epub 2015 Jun 25. PMID: 26111537.
3. Bargiela S, Steward R, Mandy W. The Experiences of Late-diagnosed Women with Autism Spectrum Conditions: An Investigation of the Female Autism Phenotype. J Autism Dev Disord. 2016 Oct;46(10):3281-94. doi: 10.1007/s10803-016-2872-8. PMID: 27457364; PMCID: PMC5040731.