Biblioterapija: kako knjige liječe um i dušu

Čitanje je jedan od najboljih načina da ljudska bića njeguju svoje umove. Kroz cijelu povijest, knjige su nas upućivale, zabavljale i štitile. 

U mnogim prilikama su nam pružale zadovoljstvo, utočište i utjehu. Čućete da neki ljudi govore kako su ih knjige spasile. Biblioterapija je način korištenja moći knjiga kako bismo pomogli sebi i fizički i psihički. Knjige su čarobne. Prema Frojdu , riječi i magija su isto. Zbog toga često tražimo utočište u knjigama. Liječenje kroz knjige i pomoću knjiga je poznato kao biblioterapija.

Nema sumnje da nam čitanje pomaže da poboljšamo naše emocionalno zdravlje.  Čitanje ima više pogodnosti, čak i ako ih nismo svjesni. Pozitivan učinak čitanja pokazan je kod ljudi s emocionalnim problemima, blagim ili umjerenim mentalnim poremećajima, pa čak i fizičkim problemima. Pogledajmo bliže.

​Vrste biblioterapije
Prvo, moramo razlikovati dvije glavne vrste biblioterapije . Obje su slične i obično imaju isti cilj.

• Klinički: cilj je da pacijenti promijene stav i ponašanje. Kao rezultat toga, ova vrsta terapije obično se odvija u bolničkom okruženju. Ova terapija se koristi za pomoć osobama koje pate od poremećaja raspoloženja, hiperkinetičkog poremećaja (ADHD) ili poremećaja ishrane. Knjige se koriste da pruže informacija o određenoj temi. One mogu pomoći pacijentu da se usredotoči na određeni aspekat svoje stvarnosti.
• Evolucijski ili osobni razvoj: ovdje je cilj osobni rast i razvoj. Grupe ili pojedinci čitaju u cilju prevencije ili korekcije. Biblioteke ili edukativni centri su savršena mjesta za ovu vrstu biblioterapije. Ova literatura se temelji na predlaganju metoda samopomoći koje sadrže vježbe ili osobne zadaće učenja  kao što su: kako biti asertivniji, poboljšati tehnike meditacije, javno govorenje itd.

Učinci biblioterapije na mozak
"On/ona je vrlo načitana osoba". Ova relenica se često koristi za intelektualne ljude. Čitanje često poboljšava inteligenciju. No, pored širenja znanja, takođe pruža mnoge prednosti na terapeutskoj osnovi.

Biblioterapija nudi odgovore na zabavan, informativan i obogaćujući način. Podstiče nas da se mijenjamo i dopušta nam da pronađemo odgovore tamo gdje smo nekada imali samo sumnje.

Kurativna distrakcija
Ko nije imao osjećaj da se toliko "zadubio" u čitanje da se osjetio kao da u nekom drugom svijetu? Kada uronimo u priče, zaboravljamo na naše probleme i tegobe. Umjesto toga, u potpunosti se usredotočimo na pripovijedanje.
Oslobađanjem od stvarnosti nekoliko minuta, odvajamo od strahova i zabrinutosti. Ovo nam pomaže da poboljšamo raspoloženje. I sve se događa nesvjesno.

Neka bude manje dramatično
Koliko često nas opsijeda neki problem i ne možemo prestati razmišljati o njemu? Ponekad završimo tako što od najmanjeg problema stvaramo najveći. Na kraju ne možemo vidjeti šumu od drveća. U takvoj situaciji, knjige mogu djelovati kao jaki nalet vjetra, koji će "omesti" ​naše "brdo" problema i omogućiti nam da dišemo. U redu je biti uronjen u čitanje i ponekad se usredotočiti na sebe, ali sve u umjerenim količinama.
U mnogim slučajevima biblioterapija čini našu situaciju manje dramatičnom. Fikcija nam pomaže da se osjećamo manje usamljeno i da osjetimo saosjećanje za probleme likova. To nam daje širu perspektivu na život. Čak može čitatelju pružiti osjećaj mira ili veći prostor za razmišljanje.

Čitanje nas poziva na emotivni rast. Kroz ovaj rast dobijamo inspiraciju i osjećamo se "energizovano" za budućnost. Kako kaže dr Raymond Mar, stručnjak za čitanje i mozak, čitanje stvara sličnu aktivnost u mozgu kao i onda ako bismo doživjeli ono što čitamo u stvarnom životu.

Sreća
Ceridwen Dovey je objavila članak  u "The New Yorker" koji je govorio o iscjeliteljskoj moći biblioterapije. "U sekularnom dobu, pretpostavljam da je čitanje fikcije jedna od rijetkih preostalih staza ka transcendenciji, ono neuhvatljivo stanje u kojem se udaljenost između sebe i svemira smanjuje. Dok čitam fikciju čini da izgubim osjećaj jastva, a u isto vrijeme čini se da se osjetim krajnje jedinstveno", kaže Dovey.
Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Emory u Atlanti su takođe pronašli ohrabrujuće rezultate. Zaključili su da čitanje smanjuje nivo stresa i povećava psihosocijalni razvoj.

Empatija
Sposobnost stavljanja sebe u "tuđe cipele" i razumijevanje tuđih emocija je zbilja poželjno. Međutim, ne morate biti okruženi drugim ljudima da bismo razvili empatiju. Kroz biblioterapiju riječi postaju simulacija stvarnosti. Zbog toga je mit da je čitanje samo za usamljene ljude.
Razumijevajući razvoj priče i empatirajući s likovima, možemo poboljšati naše razumijevanje i odnose sa drugima. Osim toga, jedan od čimbenika koji doprinose razvoju poznate teorije uma (korijeni empatije)  je čitanje fikcije.

Depresija i anksioznost
Liječenje anksioznosti i depresije koje se temeljilo na čitanju imalo je izvrsne rezultate. Nacionalni institut za zdravlje i njegu (National Institute for Health and Care Excellence NICE)) preporučuje biblioterapiju kao pomoć tipovima bolesnika sa blažom depresijom ili anksioznošću. U Engleskoj je pokrenuta kampanja koja je posebno usmjerena na mlade ljude pod nazivom "Čitati dobro" ("Reading Well"). Zahvaljujući ovoj  kampanji, liječnici ubuduće mogu prepisivati čitanje za neke vrste mentalnih poremećaja.

Iscjeliteljska snaga knjiga je zbilja značajna.  Iako rezultati možda nisu neposredni i direktni, čitanje ima dugoročne koristi za tijelo i um. Zašto ga ne isprobati danas?
​

REFERENCE:
Yuan S, Zhou X, Zhang Y, Zhang H, Pu J, Yang L, Liu L, Jiang X, Xie P. Comparative efficacy and acceptability of bibliotherapy for depression and anxiety disorders in children and adolescents: a meta-analysis of randomized clinical trials. Neuropsychiatr Dis Treat. 2018 Jan 24;14:353-365. doi: 10.2147/NDT.S152747. PMID: 29416337; PMCID: PMC5788928.