Briga o sebi je znak slobode, tvrdi Mišel Fuko

Mišel Fuko je bio jedan od najuticajnijih mislilaca 20. stoljeća. Njegova opsežna ostavština uključuje kritičke studije medicine, psihijatrije, društvenih institucija i humanističkih nauka. Ovaj članak pokušava obuhvatiti osnovne pojmove koje je ovaj autor razvio o samobrizi kao znaku slobode.

Dio Fukovih spisa karakterizira duboke analize odnosa moći, diskursa i znanja, koje su izazivale opsežne i žive rasprave. Njegov kritički i autentični stav prema modernosti čini ga jednim od najčitanijih autora i polaznih autora u pitanjima vezanim za humanističke nauke.

"Ljudsko biće troši prvu polovinu svog života uništavajući svoje zdravlje, a drugu polovinu pokušavajući da ga povrati".
-Joseph Leonard-

​Općenito govoreći, Fuko govori o brizi o sebi kao znaku slobode. On naglašava važnost tijela i uma kao transcendentne i jedinstvene cjeline. Postojimo kako bismo stvarali samosvijest i odgovornost za vlastiti život. Zbog toga je nužno sprovesti proces učenja i proći kroz bezbroj situacija u kojima se to učenje primjenjuje.

Priprema za brigu o sebi
Za Fuko-a, duša je usporediva sa samim subjektom. Kao subjekti, ne možemo zanemariti niti se pretvarati da zanemarujemo izazove koji impliciraju postojanje. Iz tog razloga, on pridaje posebnu važnost pripremi za odraslo doba. To uključuje, između ostalog, mogućnost identifikacije greški i štetnih navika koje prate naš život u ovom svijetu.
Briga o sebi je nešto što samo sam subjekt može pružiti sebi. To je pripadanje sebi, "biti ja". Za Fukoa to zavisi od odnosa koji uspostavimo sa istinom i znanjem. Ako je taj odnos adekvatan, razvićemo sposobnost odlučivanja o tome što da odbacimo, a šta prihvatimo. Takođe moramo odlučiti što će ostati isto, a što ćemo promijeniti u vezi sa sebom.

Osim toga, Fuko pridaje važnost održavanja odnosa  sa drugima i sa onim što nas okružuje. Ova povratna informacija podrazumijeva učenje, jer smo društvena bića. Na komplementaran način, poziva nas da slušamo, da cijenimo iskustvo drugih kao izvor znanja koje obogaćuje i naše biće. Prolazak kroz svijet drugih je referentno ili jednako vrijedno iskustvo.

Briga o sebi ne podrazumijeva egocentričan stav, već sasvim suprotno. To znači imati punu svijest o svim našim potencijalima i ograničenjima.

​Morate osjećati zanimanje za druge, a to je moguće samo ako imate dovoljno interesa za sebe. Ovaj model razmišljanja podstiče nas da naučimo voditi brigu o sebi i uzeti stvarnost u vlastite ruke.

Znanje i djelovanje idu ruku pod ruku
Kao primjer, liječnik stiče teorijsko i praktično znanje kako bi  mogao raditi za dobrobit i brigu drugih. On prolazi kroz različite faze i shvata da je subjekat jedinica sastavljena od tijela i uma. Naime, kada osoba inkorporira znanje o njezi u svoj život, ona može liječiti i sebe i druge.
Za Fukoa postoji neraskidiva veza između znanja i djelanja. Kroz brigu o sebi, poboljšava se samo-refleksija. Ovo zauzvrat dovodi do svjesnosti o emocijama i asimilaciji iskustava koja integrišu znanje. Sa druge strane, ova percepcija sebe kao subjekta aktivira našu osjetljivost i dopušta nam da je uključimo u naše postupke.
Svaka filozofija o brizi zahtijeva brigu za sebe i za druge, što kulminira sticanjem mudrosti. U ovoj mudrosti, posebnu važnost ima odabir vrijednosti koje omogućavaju bolji način življenja. Sve se to dešava kao rezultat onoga što smo izabrali i što smo naučili.

Stub društvenih odnosa
Koncept brige o sebi je znak slobode, kao dio svijesti i skup odluka koje smo napravili tokom našeg života. Osim toga, ovaj koncept se konstituiše kao stub socijalnih i individualnih odnosa i u praksi stečenog znanja. Ovaj proces se odvija u području osobne i kolektivne komunikacije.

Briga o sebi pokriva mnoga područja koja se odnose na dobrobit, kao što su potrebe, emocije, zdravlje, ponašanja, vrijednosti, itd. Govorimo o svemu što nam omogućava da poboljšamo naš kvalitet života, a da ne naškodimo ostalima. Stoga je jako bitno da tijelo i um tvore jedinstvo.
Briga za sebe mora biti prirodno i bitno ponašanje za svako ljudsko biće, jer to je odlučujući faktor za život u svijetu.

Briga o sebi je stav koji odgovara svim našim potrebama, bilo da su one intelektualne, tjelesne, duhovne, emocionalne, itd. Nemojte zanemariti činjenicu da je neophodno naučiti brinuti se o sebi ako uopšte mislimo da se brinemo o drugima. Neadekvatna briga o sebi ne može izroditi osobu koja je sposobna brinuti se o drugima.