Briga o sebi nije sebičnost

Briga o sebi pomaže u održavanju napornog životnog ritma i društvenog života u današnjem svijetu. Ona nema nikakve veze sa egoizmom, iako mnogi od nas još uvijek brkaju te pojmove. Kristen Lee, stručnjak za ponašanje dijeli tehnike i prakse koje su svima nama dostupne.

Živimo u doba tjeskobe i anksioznosti, a izgaranje i psihofizičko iscrpljivanje se počelo smatrati novom normom. Je li uopće čudo što se briga o sebi mnogima počela činiti kao još jedna goruća tema popularne psihologije? Ipak, znanost je odavno dokazala nespornu vrijednost brige o sebi", podsjeća Kristen Lee, specijalista za biheviorizam.

Svjetska zdravstvena organizacija najavila je globalnu krizu mentalnog zdravlja i definirala premor kao profesionalni rizik i uobičajeno stanje na radnom mjestu. Traži se da damo sve od sebe, ali sve veći pritisak doprinosi iscrpljenosti i tjeskobi. Odmor, opuštanje i slobodno vrijeme su počeli izgledati kao luksuz.

Kristen Lee se često suočava sa činjenicom da se mnogi ljudi odupiru potrebi da se brinu o sebi. Sama pomisao na to izgleda im sebično i teško shvatljivo. Međutim, to je jednostavno neophodno za održavanje mentalnog zdravlja. Štoviše,  oblici brige o sebi mogu biti vrlo različiti:

• Kognitivno restrukturiranje. Oslobodite sebe sopstvenog toksičnog unutarnjeg kritičara i vježbajte saosjećanje.
• Medicina životnog stila. Morate pravilno jesti, spavati dovoljno sati, raditi fizičke vježbe.
• Pravilna komunikacija. Ona uključuje vrijeme koje provodimo sa voljenim osobama i formiranje sustava socijalne potpore.
• Mirno mjesto. Svako treba barem ponekad biti daleko od ometanja, stresa i odgovornosti.
• Opustite se i zabavite se. Svi trebamo pronaći vremena za opuštanje i sudjelovanje u događajima u kojima zaista uživamo u trenutku.​

Često ne shvaćamo kako stres negativno utiče na naše zdravlje, sve dok se ne razbolimo. Čak i ako nam se čini da je sve relativno dobro, važno je započeti brinuti o sebi unaprijed, ne čekajući pojavu "signala za uzbunu". Kristen Lee navodi tri razloga zbog kojih bi to trebala biti redovita praksa za sve.

​1. VAŽNI SU MALI KORACI 
Lako zaboravljamo na sebe kad smo zauzeti. Ili odustajemo ako smo izradili prevelik i kompliciran plan i ne možemo pronaći vremena i energije da ga izvršimo. Međutim, na svima je da implementiraju jednostavne radnje u svoju svakodnevnu rutinu kako bi sebi pomogli da ostanu u redu i izbjegnu preopterećenja.
Ne možemo se zavaravti obećanjima da ćemo se opustiti čim precrtamo "još jednu" stavku sa našeg spiska dnevnih obaveza, jer će se za to vrijeme tamo pojaviti još 10 novih stavki. Ovdje je važan kumulativni učinak: mnoštvo malih radnji na kraju rezultira ukupnim rezultatom.

2. BRIGA O SEBI MOŽE IMATI VIŠE OBLIKA 
Ne postoji i ne može postojati jedinstvena formula koja svima odgovara, ali u pravilu govorimo o životnoj medicini, kreativnim aktivnostima, hobijima, vremenu provedenom sa voljenim osobama i pozitivnom internom dijalogu - znanost je dokazala ogromnu vrijednost ovih aktivnosti za zaštitu i jačanje mentalnog zdravlja. Sami ili uz pomoć terapeuta, trenera i voljenih osoba, možete smisliti popis radnji koje možete izvoditi zajedno sa drugim svakodnevnim aktivnostima.

3. SVE POČINJE SA DOPUŠTENJEM 
Mnogima se ne sviđa ideja posvećivanja vremena sebi. Navikli smo brinuti o svemu i svačemu (ponajmanje o sebi), a za promjenu smjera su potrebni posebni napori. U takvim trenucima naš je vrijednosni sistem posebno izražen: ponosni smo kada se brinemo za druge, a obraćanje pažnje na sebe čini nam se nelogičnim.
Važno je dati sebi zeleno svjetlo i zaista shvatiti da smo važni i vrijedni vlastitog „ulaganja“. Štaviše, to treba raditi svakodnevno, tada će briga o sebi postati učinkovitija.

Poznato je da je prevencija jeftinija i isplativija od popravke i štete. Briga o sebi nije sebičnost, već razumna mjera opreza. Ne radi se samo o tome da odvojite dan za sebe i odete kod manikira ili pedikira. Radi se o zaštiti našeg mentalnog zdravlja i osiguravanju mentalne i emocionalne stabilnosti. Nema univerzalnih rješenja, svako mora pronaći svoje načine.

"Odaberite nešto (neku aktivnost ili događaj) ove nedelje za koji mislite da bi vam se mogao svidjeti", preporučuje Kristen Lee. - Uključite ga u svoj popis obaveza i postavite podsjetnik na telefon. Pogledajte što se događa sa vašim raspoloženjem, razinom energije, izgledom, koncentracijom. "
Izradite tako strateški plan za zaštitu i jačanje vlastite dobrobiti i krenite u njegovo sprovođenje.

(O autoru: Kristen Lee je  specijalista za biheviorizam, klinički psiholog i autorka knjiga o borbi sa stresom)