Činjenice i mitovi o korona virusu (COVID-19). Može li maska za lice štititi od virusa?

Što je COVID-19? Svjetska zdravstvena organizacija definira koronaviruse velikom obitelji virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti.

COVID-19 ili koronavirus je bolest odgovorna za virus zvani SARS-CoV-2 ili teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2.  Virus je nazvan "SARS-CoV-2" a bolest koju uzrokuje je pod nazivom "koronavirusna bolest 2019 (COVID-19)"

Korona virus (COVID-19) se širi poput gripe, osoba ga prenosi osobi u bliskom kontaktu respiratornim kapljicama kada kašlje ili kija, kao i kontaktom sa zaraženim površinama. Simptomi mogu uključivati ​​visoku temperaturu, kašalj i kratkoću daha 2-14 dana nakon izlaganja.

​1. Tvrdnja: 'Maske za lice ne pomažu'
Nošenje maske za lice sigurno ne znači da ste "obloženi željezom", te da nema šanse da se razbolite - virusi se mogu prenijeti i kroz oči, a sitne virusne čestice, poznate kao aerosoli, mogu prodrijeti i kroz maske. Međutim, maske su učinkovite u sprečavanju kapljica da dopru do vas, što je glavni način prenošenja koronavirusa, a neka su istraživanja procijenila otprilike petostruko veću zaštitu kada osoba nosi masku ili u odnosu na druge načine zaštite. 
Ako se desi da ste u bliskom kontaktu sa nekim ko je zaražen koronavirusom, maska smanjuje mogućnost prenošenja bolesti. Ako pokazujete simptome koronavirusa ili vam je bolest dijagnosticirana, nošenje maske može zaštititi i druge ljude oko vas. Dakle, maske su ključne za zdravstvene i socijalne radnike koji se brinu o pacijentima, a preporučuju se i članovima obitelji koji se moraju brinuti o nekome tko je bolestan - u idealnom slučaju i pacijent i njegovatelj trebaju nositi masku. Međutim, maske će vjerovatno malo značiti ako samo šetate gradom ili se vozite autobusom (ako niste stalno na mjestu punom ljudi), tako da nema potrebe za velikim brojem zaliha maski.


2. Tvrdnja: 'Virus mutira u smrtonosniji soj'
Svi virusi su skloni mutacijama tijekom vremena, a virus koji uzrokuje Covid-19 nije ništa drugačiji. Koliko će se raširiti različiti sojevi virusa zavisi od prirodnog odabira - verzije koje se mogu brzo razmnožavati u tijelu biće "najuspješnije". To ne znači nužno najopasnije za ljude, jer je manje vjerovatno da će se prenijeti virusi koji brzo ubijaju ljude ili ih čine toliko bolesnima da su nesposobni za život. Genetska analiza kineskih znanstvenika na 103 uzorka virusa, uzetim od pacijenata u Wuhanu i drugim gradovima, sugerira da su se rano pojavila dva glavna soja, označena s L i S. Iako se činilo da je soj L prevladavajući u odnosu na soj S (oko 70% uzoraka pripadalo je L soju), za S soj virusa je utvrđeno da je preteča. 
Tim koji stoji iza ovog istraživanja sugerirao je da ovo može ukazivati da je soj L „agresivniji“, bilo da se prenosi lakše ili se brže replicira unutar tijela. Međutim, ova je teorija spekulativna u ovoj fazi - još uvijek nema izravnih usporedbi da bi se vidjelo je li vjerovatno da će ljudi koji "zakače" jednu verziju virusa prenijeti ili trpe teže simptome.

3. Tvrdnja: 'Korona virus je opasniji od sezonske gripe'
Mnogi pojedinci koji dobiju koronavirus neće osjetiti ništa gore od simptoma sezonske gripe, ali cjelokupni profil bolesti, uključujući njezinu stopu smrtnosti, izgleda ozbiljniji.

Na početku epidemije prividna stopa smrtnosti može biti precijenjena ako se propusti puno blagih slučajeva u analizi. Nedavno je jedan od stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predložio da to nije slučaj sa Covid-19. Bruce Aylward, koji je vodio međunarodnu misiju u Kini kako bi saznao o virusu i reakciji zemlje, rekao je da dokazi ne upućuju na to da vidimo samo vrh ledenog brijega. Ako se potvrde daljnjim ispitivanjima, to bi moglo značiti da su trenutačne procjene smrtnosti otprilike 1% tačne. Zbog toga bi Covid-19 bio oko 10 puta smrtonosniji od sezonske gripe, za koju se procjenjuje da u svijetu godišnje usmrti između 290.000 i 650.000 ljudi.


4. Tvrdnja: 'Virus ubija samo starije osobe, tako da se mlađi ljudi mogu opustiti'
Većina ljudi koji nisu stariji i nemaju neki veći zdravstveni problem neće postati kritično bolesni od Covid-19. No bolest i dalje ima veće izglede da dovede do ozbiljnijih respiratornih simptoma od sezonske gripe, a postoje i druge rizične skupine - zdravstveni radnici su, primjerice, ranjiviji jer je vjerovatnije da će imati veću izloženost virusu. Radnje koje preduzimaju mladi, zdravi ljudi, uključujući prijavljivanje simptoma i slijeđenje karantinskih uputa, imaće važnu ulogu u zaštiti najugroženijih u društvu i u oblikovanju daljeg razvoja događaja kada je ovaj virus u pitanju.

5. Tvrdnja: 'Morate biti sa zaraženom osobom 10 minuta da biste dobili virus'
Zbog gripe, neke bolničke smjernice definiraju izlaganje unutar 6 stopa od zaražene osobe koja kiha ili kašlja 10 minuta ili duže. Međutim, moguće je zaraziti se kraćim interakcijama ili čak i preuzimanjem virusa sa prljavih i nesterilisanih površina, iako se smatra da je to manje uobičajen put prenosa.


6. Tvrdnja: 'Vakcina bi mogla biti spremna u roku od nekoliko mjeseci'
Znanstvenici su brzo krenuli u razvou vakcine za novi koronavirus, a tu su im pomogli i koneski istraživači, pružajući genetski materijal. Razvoj održive vakcine nastavlja se ubrzano, a nekoliko timova sada testira kandidate u uslovima u kojima se vrše testovi nad životinjama. Međutim, postupna ispitivanja prije nego bi komercijalna vakcina mogla biti uvedena još uvijek su u procesu i ključna su za osiguranje da se uoče čak i rijetke nuspojave. Komercijalna vakcina u roku od godinu dana bi bila prilično brza.


7. Tvrdnja: "Kućni ljubimci se mogu zaraziti"
Nedavno je u stranim medijima objavljena priča o prvom psu koji je zaražen korona virusom.
No iako postoje načini da dobijete koronavirus bez izravnog kontakta sa ljudima, kućni ljubimci za sada nisu nešto o čemu biste trebali brinuti.

Trenutno nema dokaza da se životinje ili kućni ljubimci mogu zaraziti koronavirusom, mada se ljudima savjetuje da je pranje ruku nakon kontakta s kućnim ljubimcima ionako uvijek dobra ideja.


Valja znati - načini zaštite:

• Ukoliko se krećete među puno ljudi, obavezno nosite maske.
• Izbjegavajte bliski kontakt sa bolesnim ljudima.
• Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta.
• Ostanite kod kuće kad ste bolesni, osim radi pružanja medicinske pomoći
• Pokrijte usta kada kašletej i kijate.
• Svakodnevno čistite površine koje dodirujete, uključujući mobilne telefone, stolove, radne površine, prekidače za svjetlo, kvake za vrata i ormariće.
• Često perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi i koristite sredstvo za pranje ruku koje sadrži najmanje 60% alkohola.

Izvori informacija:
1. www.who.int
2. www.cdc.gov
3. www.theguardian.com