Da li je način na koji definirate sebe tačan?

Mislite li da bi vas obitelj i prijatelji definirali na isti način na koji vi definirate sebe? Je li način na koji sebe definirate tačan i objektivan ili je pristrastan? Postoji vrlo jednostavan način da to saznate. 

Sljedeći put kada budete s prijateljima ili obitelji, trebali biste napisati tri karakteristike za koje mislite da vas definiraju i tri koje definiraju ostale ljude u prostoriji. Da li one odgovaraju? Koje su tačniji, ono što mislite o sebi ili što drugi misle o vama?

Ova pojava se javlja zbog svih pristranosti koje imamo. I pozitivne i negativne pristranosti usmjeravaju vam život. Drugim riječima, pozitivne pristranosti nude nerealnu ili idealiziranu verziju stvarnosti, dok negativne pristranosti daju iskrivljenu i pesimističku verziju stvarnosti. Primjer pozitivne pristranosti je mišljenje da ste bolji vozač nego što zapravo jeste. Negativna pristranost bila bi razmišljanje da su svi u boljoj formi nego vi.
Važno je shvatiti da način na koji se definirate utječe na raspoloženje i način na koji komunicirate sa svijetom. Prema posljednjim istraživanjima, ljudi imaju tendenciju da realnost doživljavaju sa pozitivnom predrasudom i da uzimaju informacije iz već poznatih stvari ili najsličnijih onome što već znaju. Takođe, skloni ste pamtiti svoje prethodne radnje boljima nego što su bile, vaša postignuća manjima nego što su zapravo bila.

Vrste pristranosti
Mnoge pristranosti ulaze u obzir kada birate informacije. Neke od najčešćih i one koje utiču na način na koji definirate sebe su:

• Slučajna pristranost. To je kada usmjerite svoju pozornost na pozitivne informacije o svojim postupcima i načinu na koji definirate sebe.
• Potvrdna pristranosti. U ovom slučaju trošite energiju pokušavajući potvrditi hipoteze koje već imate. Slijedom toga, tražite informacije koje ili pojačavaju ideje koje već imate ili se približavaju načinu na koji vidite.
• Pristranosti koje vam služe. To je slučaj kad ste skloni uzeti svu zaslugu za svoje uspjehe, ali smatrate se samo pasivnim promatračem svojih neuspjeha.
• Komparativni optimizam. Ta je pristranost kad ste skloni misliti da će se pozitivne stvari vjerovatnije dogoditi vama nego drugim ljudima ili da je manje vjerovatno da će vam se dogoditi negativne stvari. Ova pristranost usko je povezana sa sljedećom, a to je:
• Prekomjerno samopouzdanje. To je kada mislite da je malo vjerojatno da će vam se dogoditi loše stvari. Osjećate se imunima ili više kontrolirate svoj život nego što zapravo jeste.

​
Na koji način vaše pristranosti utiču na način na koji definirate sebe?
Kako možete promijeniti nešto kod sebe što čak i ne smatrate pogrešnim? Kako možete nastaviti rasti i razvijati se ako ne možete vidjeti gdje niste uspjeli i koje aspekte možete poboljšati? Ljudima je lako pomisliti da su svi drugi odgovorni za njihovu nesreću. Lako im je i pretpostaviti da savršeno dobro znaju sebe. Međutim, u nekim slučajevima to je daleko od istine.

​Što ako se, umjesto da krivite druge kada  stvari pođu po zlu, zapitate koju ste ulogu igrali? Na kojim ste područjima uspjeli? Što možete poboljšati ili promijeniti tako da se ista situacija ne ponovi? Ako to učinite, približili biste se upoznavanju sebe i sagledavanju stvarnosti. U tom su kontekstu osobniji rast i razvoj vjerovatniji.
Predrasude imaju tendenciju da ljudima daju pozitivniju perspektivu. Iako ta iskrivljena perspektiva ponekad može biti korisna, ponekad može biti i štetna. Na primjer, ako mislite da ste bolji vozač nego što zapravo jeste, vjerovatno ćete biti sigurniji na putu. Međutim, vjerovatno ćete biti i agresivniji.
Zaključno, važno je znati kako djeluju pristranosti, kako prepoznati njihov uticaj i kako njima upravljati da djeluju u vašu korist.

(Reference: gedankenwelt.com)