UNIQORNER
  • POČETNA
  • ENGLISH
  • POČETNA
  • ENGLISH
POČETNA      DUHOVNOST    PSIHOLOGIJA     LIČNI RAZVOJ    MOTIVACIJA    INSPIRACIJA   BLAGOSTANJE
ŽIVOTNE LEKCIJE    LJUDSKI ODNOSI    POSAO    PORODICA   DRUŠTVO    EMOTIVNE VEZE    ZDRAVLJE    ZANIMLJIVOSTI    
BLOG

Da li su vječito zauzeti ljudi okrutni?

12/28/2019

0 Comments

 
Picture
U ovom našem napornom dobu neprekidne trke za postignućima i uspjehom, sama ideja da se nečinjenje može shvatiti kao dobro mnogima zvuči mučno. A ipak je upravo neakcija ponekad potrebna za daljnji razvoj.
Ko ne zna one beznadežne i često okrutne ljude koji su toliko zauzeti da nemaju vremena ni za šta i ni za koga, pa čak ni za sebe. Danas se devet od deset ljudi uklapa u tu kategoriju "previše zauzetih": oni nikada nemaju dovoljno vremena za bilo što, osjećaju konstantni vremenski pritisak, a čak ih ni u snu briga ne pušta.
Objašnjavaju: vrijeme je takvo. Pa, vrijeme je, kao što vidimo, bilo prije jednog i pol stoljeća. Kažu: ne znam kako planirati svoj dan. No, i najpragmatičniji od nas padaju pod vremenski pritisak. Tolstoj definira takve ljude kao: beznadežne za svakoga, okrutne.
Čini se kao da postoji veza između vječite zauzetosti i okrutnosti. Lav Tolstoj je bio uvjeren da nisu ljudi sa povišenim osjećajem dužnosti uvijek ti koji su zauzeti (kao što se obično vjeruje), već naprotiv, nesvjesne i izgubljene ličnosti. Žive bez smisla, automatski, svoju inspiraciju ubacuju u ciljeve koje je neko drugi smislio i izmislio, poput šahiste koji misli da se na tabli ne odlučuje samo o njegovoj sudbini, već i sudbina svijeta. Životne partnere takođe smatraju šahovskim djelima, jer ih samo zanima pobjeda u ovoj kombinaciji.
Čovjek treba stati, probuditi se, osvijestiti se, osvrnuti se na sebe i svijet i zapitati se: Što ja to radim? Zašto to radim?
Ova "uskost", škrtost, pa i uskoumnost dijelom je generirana uvjerenjem da nam rad služi kao glavna hrabrost i smisao života. To je pouzdanje započelo Darwinovom tvrdnjom da je rad stvorio čovjeka. Danas se zna da je to zabluda, ali ovo je razumijevanje rada bilo korisno socijalizmu, i ne samo njemu, već se u svijesti etabliralo kao neosporna istina.
Zapravo je loše ako je rad samo posljedica neke potrebe koja će okupirati cijeli čovjekov život i vrijeme. Normalno je kada on služi kao nastavak dužnosti. Rad kao zvanje i kreativnost su predivni: kreativan rad bi mogao i liječiti pojedinca kada je u teškim mentalnim stanjima, ali ovdje govorimo o nečemu "savremenom", o onom radu koji, naprotiv, razbolijeva i udaljava čovjeka i od drugih i od sebe.

Tolstoja pogađa kada kaže: "iznenađujuće je mišljenje da je pretjeran rad vrsta vrline. Napokon, samo mrav u basni, poput bića lišenog razuma i težnje za dobrom, mogao je pomisliti da je pretjeran rad vrlina i da bi se na to trebao ponositi".

A da bi kod osobe došlo do promjene osjećanja i postupaka, koji objašnjavaju mnoge njegove nesreće, „prije svega, mora se dogoditi promjena mišljenja. Da bi se došlo do promjene misli, osoba se mora zaustaviti, probuditi se, osvijestiti se, pogledati sebe i svijet i zapitati se: što to radim? zašto to radim? "
Tolstoj ne hvali besposlenost. Znao je mnogo o radu, vidio je njegovu vrijednost. Vlasnik "Jasne Poljanje" je vodio veliku farmu, volio je seljački posao: sijao je, orao, kosio. Čitao je na više jezika, proučavao prirodne znanosti. Borio se u mladosti. Organizovao školu. Sudjelovao u popisu stanovništva. Svakodnevno je primao posjetitelje iz cijelog svijeta. I u isto vrijeme napisao je sve one knjige koje čitavo čovječanstvo čita više od stotinu godina. 
A ipak je njemu pripadao esej "Ne činiti ništa". Mislim da bi se ovaj mudrac trebao poslušati.

(www.psychologies.ru)
0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.


    Podijeli


    NAŠ RAD MOŽETE PODRŽATI I PREKO PAYPALA


    © COPYRIGHT
    DMCA PROTECTED!
    SVA PRAVA ZADRŽANA

    Materijal na sajtu www.uniqorner.com  je zaštićen autorskim pravom. Strogo je zabranjeno svako kopiranje, prepisivanje i prenošenje na druge web sajtove i portale.
    Izvori fotografija i slika:
    www.pixabay.com
    www.pinterest.com
    www.shutterstock.com
    www.freeimages.com
    KONTAKTIRAJTE NAS

    KATEGORIJE

    All
    ASTROLOGIJA
    BLAGOSTANJE
    DREVNE TRADICIJE
    DRUŠTVO
    DUHOVNOST
    EMOTIVNE VEZE
    FILMOVI
    FiloSofija
    GENIJALNI UMOVI
    INSPIRATIVNE PRIČE
    KNJIGE I CITATI
    KULTURA
    Kutak Za Žene
    KVANTNA FIZIKA
    LIČNI RAZVOJ
    LJEPOTA I NJEGA
    LJUDSKI ODNOSI
    Metafizika
    MITOVI I LEGENDE
    MOTIVACIJA
    NAUKA
    PORODICA
    POSAO
    PSIHOLOGIJA
    RAZMIŠLJANJA
    VJERA
    Zanimljivosti
    ZDRAVLJE
    ŽIVOTINJE I KUĆNI LJUBIMCI
    ŽIVOTNE LEKCIJE

    Arhiva

    March 2023
    February 2023
    January 2023
    December 2022
    November 2022
    October 2022
    September 2022
    August 2022
    July 2022
    June 2022
    May 2022
    April 2022
    March 2022
    February 2022
    January 2022
    December 2021
    November 2021
    October 2021
    September 2021
    August 2021
    July 2021
    June 2021
    May 2021
    April 2021
    March 2021
    February 2021
    January 2021
    December 2020
    November 2020
    October 2020
    September 2020
    August 2020
    July 2020
    June 2020
    May 2020
    April 2020
    March 2020
    February 2020
    January 2020
    December 2019
    November 2019
    October 2019
    September 2019
    August 2019
    July 2019
    June 2019
    May 2019
    February 2019
    January 2019
    December 2018
    November 2018
    October 2018
    September 2018
    August 2018
    July 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017


    PRATITE NAS NA TWITTERU:

    Za one koji su visoko osjetljivi ili imaju tendenciju da uvijek pomažu drugim ljudima, učenje kako da zaštite svoju energije presudno je kako bi osigurali da ne daju previše, ostajući na kraju izuzetno iscrpljeni.https://t.co/iqn9yZ1JBJ

    — Lekcije Iz Života (@PSpirituala) September 23, 2020

    Pinterest

    SUBSCRIBE BY E-MAIL

SEND
PRIVACY POLICY
​
© 2020 All rights reserved