Déjà Vu fenomen: da li sam ovo već iskusio?

Nije posve sigurno da li su paramnezija* (vidi Napomenu) i ono što je poznato kao déjà vu isti fenomeni, iako ih često upotrebljavamo kao sinonime. Zapravo, postoje dva oblika paramnezije: onaj koji se tiče sjećanja i onaj koji se tiče prepoznavanja (ljudi/pojava/događaja). Déjà vu je konkretno tip paramnezije zvani pogrešno prepoznavanje, pri kojem osoba počinje da prepoznaje određene stvari pod određenim okolnostima.

Kada se iskusi prepoznavanje (takođe povezana sa kriptomenzijom*), ono što osoba doista doživljava je promjena ili iskrivljenost stvarnosti. To uključuje déjà vu, jamais vu, déjà senti, itd.

Déjà vu: Ovo sam već iskusio
Fenomen déjà vu je osjećaj da ste već imali neko (trenutno) sadašnje iskustvo ili da ste već prošli kroz takvu situaciju. Zapravo, ovaj pojam, koji dolazi iz francuskog jezika, znači "već viđeno". Iskustvo čini da zaista povjerujemo percepciji koja nije stvarna.
Kada doživljavamo déjà vu, znamo da se događa nešto zbilja čudno: jesam li to već prije doživio? Neke studije pokušavaju da objasne razloge iza ovakve iskrivljene percepcija, dolazeći do različitih teorija.

"Ne morate to učiniti.” 
“Što ako sam to već učinio?”
-Cambiando el pasado (Promjena prošlosti, film) -

Zašto se déjà vu dešava?
Između kraja 19. i početka 20. stoljeća, psihoanaliza je bila jedan od prvih psiholoških trendova koji su pokušali objasniti ovaj mentalni fenomen. Zapravo, Sigmund Freud i Carl Jung su doprinijeli vlastitim objašnjenjima fenomena déjà vu: prvi ga je pripisao potisnutim željama, a potonji promjenama na nivou kolektivnog nesvjesnog.

Međutim, današnje studije su se usmjerile na kognitivne procese u ljudskom mozgu i anomalije memorije kako bi objasnile ovu pojavu.

• Neurološka teorija: Električni šok nastaje u hipokampusu ili u srednjem temporalnom režnju koji uzrokuje pojavu fenomena, što objašnjava zašto ljudi sa epilepsijom često dožive deja vu.
• Teorija psihoanalitičara: podsvijest aktivira nešto što je osoba zamislila u prošlosti, poput sna ili nešto što je već negdje vidjela, kao npr. neko mjesto u filmu.
• Teorija dvostrukog procesa: pamćenje se sastoji od dva sistema, a kada se dogodi déjà vu, oni se desinkronizuju. U tom će slučaju biva aktiviran samo sistem prepoznavanja, ali ne i logičkog prisjećanja informacija.
• Holografska teorija: sjećanja koje imamo pohranjena su u tzv. hologramima. Déjà vu nastaje kada se memorija okrene njima i formira cijelu scenu iz jednog određenog detalja.

"Mi smo naša sjećanja, mi smo muzej nepostojanih oblika, ta hrpa slomljenog ogledala."
-Jorge Luís Borges-

Vrste déjà vu fenomena
Kao što smo vidjeli, paramnezija tipa déjà vu usko je povezana sa pamćenjem. Ova "neobična sjećanja" možemo iskusiti svi, iako stručnjaci kažu da se to događa češće kod mladih ljudi u dobi od 15 do 25 godina.

• Déjà vécu: Većina déjà vu-a koje ćemo doživjeti je ovog tipa. To je vrsta koju smo već prethodno opisali, tj. osjećaj kao da smo već ranije nešto doživjeli, a da nismo u potpunosti sigurni kada i gdje.
• Jamais vu: Ovo znači "nikada viđeno". Ovo je suprotno od déjà vu, kada se događa da se osjećamo neugodno zbog iskustva za koje se ne sjećamo da smo ga imali prije.
• Déjà senti: Ovo znači "već osjetio”. Posebno se događa osobama sa epilepsijom koje pate od oštećenja temporalnog režnja. Oni doživljavaju lažno prepoznavanje senzacija (preko čula) i koje misle da su ih već negdje osjetili.

"Cijeli vidljivi svemir je samo skladište slika i znakova kojima će mašta dati relativno mjesto i vrijednost".
-Charles Baudelaire-

• Déjà visité: to podrazumijeva sjećanja koja se čine istinitima za mjesto na kojem se nalazite, ali na kojem prethodno niste bili (kada “posjećujete” mjesto prvi put). Čini se kao da ste zapamtili određene detalje nekog mjesta, iako ga ranije niste posjećivali. 
• Déjà èprouvé, ili "To sam već iskusio”. Ovo je kao da istovremeno doživljavate različite vrste paramnezije. Osoba se osjeća kao da joj je cijelo iskustvo (slike, mirisi, zvukovi, itd.) potpuno poznato.​​

NAPOMENE:
*Paramnezija, poremećeno pamćenje. Očitava se u prizivanju događaja koji se nikad nisu dogodili, pri čemu su pomiješani stvarnost i mašta. Ponekad se javlja i u snovima zdravih osoba, no učestalija je kod psihijatrijskih bolesnika. Neki stručnjaci je povezuju sa pogrešnim prepoznavanjem (deja vu fenomenom).
*Kriptomnezija, poremećaj pamćenja odnosno sjećanja; predstavlja skriveno sjećanje, čega osoba nije svjesna, npr. može doći na neku zamisao misleći da je njena, a zapravo se radi o nečemu što je već negdje pročitala ili čula.

​
​exploringyourmind.com