"Empatija" i ostalih 9 pojmova iz psihologije koje bi svako trebalo da zna

Ambivalentnost, frustracija, prokrastinacija - ako želite da izrazite svoje misli ne na nivou učenika petog razreda, već na nivou osobe koja ima osnovno znanje iz psihologije onda valja razumjeti značenje ovih riječi.

U ovom članku, na lako razumljiv način, objašnjavamo njihova značenja.
​
1. FRUSTRACIJA
Gotovo svi su doživjeli osjećaj neispunjenosti, naišli su na prepreke na putu ka ostvarenju ciljeva, što je postalo nepodnošljiv teret i razlog za nevoljnost. Dakle, ovo je frustracija. Kada je sve dosadno i ništa ne funkcioniše. Ali ovo stanje ne bi trebalo prihvatiti s neprijateljstvom.

Glavni način da se prevaziđe frustracija je prepoznati trenutak, prihvatiti ga i biti tolerantan prema njemu. Stanje nezadovoljstva i mentalne napetosti pokreću snagu osobe da se nosi s novim izazovom.

2. PROKRASTINACIJA
Dakle, znate svi onu famoznu rečenicu "od sjutra idem na dijetu!, Ne, bolje od ponedeljka. Obaviću to kasnije, kad budem raspoložen, još ima vremena. Pisaću sjutra. Posao mi neće pobjeći." Zvuči li vam poznato? Ovo je prokrastinacija, odnosno odlaganje stvari za kasnije. Stanje kada treba nešto da uradite, a ne želite, praćeno mučenjem zbog neizvršavanja određenog zadatka. Ovo je glavna razlika od lijenosti. Lijenost je ravnodušno stanje, odlaganje je emocionalno stanje. Istovremeno, osoba pronalazi izgovore i aktivnosti koje su mnogo interesantnije od obavljanja određenog posla. Ovaj proces je normalan i svojstven većini ljudi. Ali nemojte ga previše koristiti. Glavni način da se to izbjegne je motivacija i pravilno određivanje prioriteta. Tu u pomoć dolazi upravljanje vremenom.

3. INTROSPEKCIJA
Introspekcija je metoda kojom osoba ispituje vlastite psihološke sklonosti ili procese. Dekart je bio prvi koji je koristio introspekciju kada je proučavao svoju mentalnu prirodu. Uprkos popularnosti ove metode u 19. vijeku, introspekcija se smatra subjektivnim, idealističkim, čak i nenaučnim oblikom psihologije.

4. BIHEVIORIZAM
Biheviorizam je pravac u psihologiji koji se ne zasniva na svijesti, već na ponašanju. Ljudska reakcija na spoljašnji stimulans. Pokreti, izrazi lica, gestovi - ukratko, svi vanjski znakovi postali su predmet proučavanja biheviorista. Osnivač metode, Amerikanac John Watson, pretpostavio je da se pažljivim promatranjem može predvidjeti, promijeniti ili oblikovati odgovarajuće ponašanje. SProvedeni su mnogi eksperimenti za proučavanje ljudskog ponašanja. Ali najpoznatije je bilo sljedeći. Philip Zimbardo je 1971. godine izveo psihološki eksperiment bez presedana pod nazivom Stanfordski zatvorski eksperiment. Apsolutno zdravi, psihički stabilni mladi ljudi smješteni su u uslovni zatvor. Oni su podijeljeni u dvije grupe i dobili su zadatke: jedni su morali da igraju ulogu čuvara, drugi zatvorenika.  Stražari su počeli pokazivati ​​sadističke sklonosti, dok su zatvorenici bili depresivni i pomireni sa svojom sudbinom. Nakon 6 dana eksperiment je prekinut (umjesto dvije sedmice). Tokom eksperimenta je dokazano da situacija više utiče na ponašanje osobe nego na njene unutrašnje karakteristike.

5. AMBIVALENTNOST
Mnogi pisci psiholoških trilera upoznati su sa ovim konceptom. Dakle, „ambivalentnost“ je dvostruki stav prema nečemu. Štaviše, ovaj odnos je apsolutno polaran. Na primjer, ljubav i mržnja, simpatija i antipatija, zadovoljstvo i nezadovoljstvo koje osoba doživljava istovremeno i u odnosu na nešto (nekoga). Termin je uveo E. Bleuler, koji je smatrao ambivalentnost jednim od znakova shizofrenije. Prema Frojdu, „ambivalentnost“ poprima nešto drugačije značenje. To je prisustvo suprotstavljenih dubokih motiva, koji se zasnivaju na privlačnosti prema životu i smrti.

6. UVID
Ovo je sposobnost sticanja uvida u nešto, odnosno iznenadno pronalaženje rješenja itd. Zadatak postoji, zadatak zahtijeva rješenje, nekad je jednostavan, nekad složen, nekad se brzo rješava, nekad treba vremena. Obično u složenim, radno intenzivnim, naizgled nemogućim zadacima dolazi do uvida. Nešto nestandardno, neočekivano, novo. Zajedno sa uvidom, mijenja se i ranije uspostavljena priroda djelovanja ili razmišljanja.

7. RIGIDNOST
Pod „rigidnošću“ se podrazumijeva nespremnost osobe da djeluje neplanirano, strah od nepredviđenih okolnosti. Rigidnost je takođe i nespremnost da se odustanu od navika i stavova, od starih, u korist novih, itd. Rigidna osoba je talac stereotipa, ideja koje se ne stvaraju samostalno, već preuzimaju iz pouzdanih izvora. Specifični su, pedantni, iritiraju ih nesigurnost i nemar. Kruto razmišljanje je banalno, klišejsko, nezanimljivo.

8. KONFORMIZAM I NEKONFORMIZAM
"Kad god se nađete na strani većine, vrijeme je da stanete i razmislite”, napisao je Mark Twain. Konformizam je ključni koncept u socijalnoj psihologiji. Izražava se kao promjena ponašanja pod stvarnim ili zamišljenim uticajem drugih. Zašto se ovo dešava? Jer ljudi se plaše kada nisu kao svi ostali. Ovo je izlaz iz vaše zone udobnosti. Konformizam je strah od toga da se ne dopadnete, da ne ispadnete smiješni pred drugima, da budete izvan mase. Konformista je osoba koja mijenja svoje mišljenje, uvjerenja, stavove u korist društva u kojem se nalazi. 

Nekonformizam je koncept suprotan prethodnom. Nekonformista je osoba koja brani mišljenje koje se razlikuje od većine.

9. KATARZA
Starogrčka riječ “katharsis” znači “pročišćenje”, najčešće od osjećaja krivice. Proces dugog iskustva, uzbuđenja, koji se na vrhuncu razvoja pretvara u oslobođenje, nešto maksimalno pozitivno. Uobičajeno je da se osoba brine iz raznih razloga, od pomisli da pegla nije isključena do gubitka voljene osobe. Ovdje možemo govoriti o svakodnevnoj katarzi. Postoji problem koji dostiže vrhunac, čovjek pati, ali ne može zauvijek patiti. Problem počinje da nestaje, ljutnja nestaje (za neke), dolazi trenutak oprosta ili svjesnosti.

10. EMPATIJA
Da li saosjećate sa osobom koja vam priča svoju priču? Da li je možete shvatiti? Da li emotivno podržavate osobu koju slušate? Onda ste empata. Empatija – razumijevanje osjećanja ljudi, spremnost na pružanje podrške. To je kada se čovjek stavlja na mjesto drugog, razumije i živi njegovu priču, ali, ipak, ostaje pri svom razumu. Empatija je osjećaj i proces reagiranja na tuđu patnju i bol, sposbnost da se stavite na poziciju druge osobe.