Fibromialgija: bol koju društvo ne razumije

Fibromialgija je priznata kao bolest od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 1992. godine. Danas fibromialgija pogađa 4% populacije, od čega 90% čine žene.

Poznata je kao "nevidljiva bolest", jer utječe na sva mekana tkiva mišićno-koštanog sistema i ne može se lako dijagnosticirati medicinskim testovima. Fibromialgija se ne vidi. Ona ne ostavlja tragove na koži niti stvara rane koje drugi mogu vidjeti. Pogođena osoba pati u tišini, a ponekad joj i prebacuju da umišlja svoju bolest.

"Fibromialgija je izuzetno naporna bolest: ne znam u kakvom ću se stanju sjutra probuditi, da li ću biti u stanju da se krećem, da li ću se smijati ili samo plakati ... Ono što znam jeste da se ne pretvaram: patim od hronične bolesti."

​Etiologija ove bolesti je trenutno još uvijek nepoznata.  Međutim, ono što znamo jest da e ssvake godine dijagnosticira sve više ljudi. ​
U današnjem članku vam želimo dati neke osnovne smjernice kako biste se mogli suočiti sa ovom bolešću i poboljšati kvalitet vašeg života što je više moguće.

Fibromialgija: prava bolest koja se ne vidi
Kada neko ne može izaći iz kreveta jer osjeća kao da mu "užarene igle" probadaju cijelo tijelo, ta osoba ne zavarava nikoga, niti traži izgovor da ne ide na posao. Oni koji pate od fibromialgije moraju podnositi ne samo svoju bolest već i društveno nerazumijevanje u svijetu koji vjeruje samo ono što se vidi.
Glavni problem FM-a (fibromialgije) je u sporu oko toga da li je njeno porijektlo psihološko ili organsko. Ovo bi bili glavni zaključci koje su stručnjaci naveli:

Moguće porijeklo fibromialgije
Potrebno je najprije pojasniti da nema medicinskih dokaza koji povezuju fibromialgiju sa psihijatrijskim bolestima. ​

Neki autori spominju da oko 47% pacijenata sa fibromialgijom pati od anksioznosti i posttraumatskog stresnog poremećaja, međutim, moramo uzeti u obzir da ova psihološka dimenzija može biti vlastiti odgovor na bol same bolesti.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu "Arthritis & Rheumatology" bolnicima koji pate od fibromialgije doživljavaju povećanu osjetljivost na svakodnevne senzorne stimulacije.
Istraživanja sprovedena pomoću magnetne rezonance otkrivaju da kada su izloženi vizualnim, taktilnim, olfaktornim ili auditivnim poticajima, određene regije mozga uključene u  senzorne integracije pate od prekomjerne stimulacije.
Osobe sa fibromialgijom imaju povećan broj krvnih sudova u senzornim živčanim vlaknima, tako da svaki podsticaj ili promjena temperature dovodi do teške boli.

Na taj način ulazi se u začarani krug gdje psihološki faktor povećava bolest organskog porijekla. Stoga je vrijedno kontrolisati emocionalnu dimenziju kako bi se ublažilo ili barem "kontrolisalo" etiološko podrijetlo .
​
Psihološke strategije za rješavanje fibromialgije
Hronična bol je dio naše društvene stvarnosti, a fibromialgija (FM) je ekstreman primjer toga. Sada kada znamo da čimbenici poput stresa ili tuge povećavaju osjećaj patnje, važno je uvesti neke osnovne strategije suočavanja koje nam mogu pomoći.
Danas si se probudio, obukao i mogao si izaći van. Niko drugi neće razumjeti tvoje postignuće, ali ove male svakodnevne pobjede su važne i moraju ti dati snagu: možeš nadjačati svoju bolest.

​5 savjeta za postizanje boljeg kvaliteta života
Prvo, moramo razjasniti da ove strategije neće pomoći baš svima. Morate pronaći one strategije koje funkcionišu i vaše potrebe. Da biste to učinili, isprobajte i odaberite one koje vam pružaju najbolje olakšanje.

• Shvatite svoju bolest. To znači biti u kontaktu sa specijalistima, liječnicima i psiholozima. Trebamo multidisciplinarne tretmane kako bismo "razumjeli" fibromialgiju. Tako ćete biti sigurniji i spremniji.
• Zauzmite pozitivan stav u svom životu. Znamo da nije lako, ali umjesto da reagujete na bol, prihvatite je i tretirajte je, umjesto da se osjećate deprimirano. Nemojte se ustručavati razgovarati s ljudima koji pate od iste bolesti, nemojte se izolirati ili biti ljuti na one oko vas.
• Potražite aktivnosti koje vam omogućuju da se nosite sa stresom i tjeskobom: postoje vrlo prikladne tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći. Joga  takođe može biti vrlo korisna.​

• Nikad ne gubite kontrolu nad svojim životom, nemojte dopustiti da vas bol kontrolira. Da biste to učinili, svaki dan stvarajte trenutke slobodnog vremena, bez obzira koliko su kratki. Prošetajte i ne izbjegavajte društveni kontakt.
• Obratite pažnju na svoje emocije, svoja razmišljanja i svoj jezik. Ono što mislimo i osjećamo ima izravan utjecaj na bolest. Ako kažemo stvari poput "Ne mogu ustati", "Ovo nema rješenje" ili "Nemam snage", to će povećati vašu patnju.

​
gedankenwelt.com