Halucinacije: karakteristike i vrste

Halucinacije su psihološke pojave koje izazivaju veliko zanimanje zbog svoje jedinstvenosti i relativno male prevalencije. ​

​Prisutne su u različitim zdravstvenim stanjima, a način na koji se manifestiraju takođe varira. Ovaj članak govori o mnogim različitim vrstama halucinacija koje postoje. Prvu i najkonkretniju definicija ovog termina dao je Esquirol, francuski psihijatar koji je halucinacije opisao kao "objektivne percepcije".

Drugim riječima, kada imate halucinacije, opažate slike, zvukove i mirise, a da ne postoji vanjski podsticaj koji bi podstakao tu percepciju.
​
Halucinacije ili iluzije?
Ljudi često brkaju halucinacije sa iluzijama, ali one su zapravo potpuno različite. Tokom iluzija postoji vanjski podsticaj, ali osoba ima pogrešnu percepciju o tome. To je slučaj kada se probudite usred noći i gledate stolicu punu odjeće u kutu i mislite da je to silueta neke osobe.
Druga velika razlika je u tome što iluzije brzo propadaju kad prođu kroz filter razloga i razuma. Naprotiv, halucinacije imaju istu snagu i učinak kao stvarnost. Zapravo, opiru se svim vrstama racionalnih promišljanja. Drugim riječima, halucinirajuća osoba ima čvrsto uvjerenje da je ono što opaža stvarno.

Kakve halucinacije postoje?
Postoji nekoliko načina klasificiranja halucinacija ovisno o njihovoj složenosti, uzroku, načinu pojavljivanja itd. Ovaj će se članak usredotočiti na vrstu halucinacija koje postoje u skladu sa senzornom modalnošću u kojoj se javljaju.
Kada je riječ o vizualnim halucinacijama, pojedinac vizualno opaža nešto što zapravo ne postoji. Ta viđenja mogu biti jednostavna, poput svjetlosnih bljeskova ili puno složenija. Potonje halucinacije su mnogo složenije i osoba zapravo može vidjeti cjelovite prizore koji uključuju pokretne figure u boji.

• VIZUELNE. To su vrste halucinacija koje se javljaju u trenucima prelaza između budnosti i sna. Takođe su karakteristične za izmijenjena stanja svijesti zbog upotrebe supstanci i obično se pojavljuju tokom alkoholne psihoze.
• SLUŠNE (AKUSTIČNE). Ovo su najčešće halucinacije kod osoba sa shizofrenijom. Kao i u prethodnom slučaju, osoba može čuti samo elementarne zvukove ili potpune razgovore. Stoga je njihov sadržaj obično prijeteći ili imperativ. Halucinirajući pojedinac može čuti glasove koji im daju zapovijedi, prigovarati im i čak čuti nekoliko glasova kako govore o njima.
• GUSTATORNE I OLFAKTORNE. Ove se halucinacije obično pojavljuju zajedno i puno su rjeđe od prethodnih. Obično su neugodnih mirisa i okusa. U slučaju mirisa, osoba može pomisliti da miris dolazi iz vlastitog tijela (miris truleži) ili izvana (cijela im kuća ima neki neprijatni miris). Slično tome, gustatorne halucinacije mogu navesti osobu da vjeruje da je netko pokušava otrovati hranom.
• SOMATSKE. To su tjelesni osjeti i fizička opažanja u nekim dijelovima tijela. Pojedinac može osjetiti električnu struju ili primijetiti kako se pretvara u stijenu, osjetiti kako se njihovo tijelo raspada ili kako njihovi organi trule.
• TAKTILNE. Ovakve halucinacije uključuju osjećaj dodira. Tokom njih postoji percepcija dodirivanja, grabljenja ili mogućnosti dodirivanja nečega što stvarno ne postoji.
• KINESTETIČKE. Ove halucinacije uključuju pogrešnu percepciju samog pokreta tijela. Zbog toga se osoba može osjećati kako levitira ili se premješta. Česte su kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću i nekim vrstama shizofrenije, kao i kod onih koji konzumiraju psihoaktivne tvari.​

Halucinacije i mentalno zdravlje
Halucinacije su često povezane sa psihološkim poremećajima. Iako je istina da je ovo simptom mnogih mentalnih stanja, poput shizofrenije, bipolarnog poremećaja ili demencije, to nije njihov stvarni uzrok.

Halucinacije mogu nastati i zbog upotrebe supstanci ili apstinencije od njih, kao u slučaju ozljede mozga ili tumora.
Čak i zdravi ljudi mogu ponekad osjetiti halucinacije, poput paralize spavanja, migrenske aure ili one koji vjeruju da vide ili čuju umrlu voljenu osobu tokom njihovog tugovanja. U svakom slučaju, morate se posavjetovati sa stručnjakom ako su halucinacije česte ili ometaju vaše dobro.


SRUČNE REFERENCE:
1. Kumar S, Soren S, Chaudhury S. Hallucinations: Etiology and clinical implications. Ind Psychiatry J. 2009 Jul;18(2):119-26. doi: 10.4103/0972-6748.62273. PMID: 21180490; PMCID: PMC2996210.
2. Behrendt RP, Young C. Hallucinations in schizophrenia, sensory impairment, and brain disease: a unifying model. Behav Brain Sci. 2004 Dec;27(6):771-87; discussion 787-830. doi: 10.1017/s0140525x04000184. PMID: 16035402.
3. Collerton D, Perry E, McKeith I. Why people see things that are not there: A novel perception and attention deficit model for recurrent complex visual hallucinations. Behavioral and Brain Sciences. 2005;28:737–794
​4. Diederich NJ, Goetz CG, Stebbins GT. Repeated visual hallucinations in Parkinson's disease as disturbed external/internal perceptions: focused review and a new integrative model. Mov Disord. 2005 Feb;20(2):130-40. doi: 10.1002/mds.20308. PMID: 15486924.