Inteligentno ignorisanje je znak velike mudrosti

Inteligentno ignorisanje nam omogućava da steknemo mentalno zdravlje i ravnotežu.

Da bismo to postigli moramo svakodnevno učiti da donosimo bolje odluke. Mudar čovjek nije neko ko akumulira mnogo znanja i iskustva, već radije neko ko zna efikasno da iskoristi sve naučeno i, osim toga, umije da inteligentno ignoriše sve što nije korisno, što mu ne dozvoljava da raste i napreduje kao osoba.

Mudrost je i znati kako razlikovati teret od onoga što vam nudi energiju.  Čini se da većina nas ne primjenjuje ovo jednostavno pravilo. Prema studiji koju je sproveo Dr Daniel Gilber sa Univerziteta Harvard, ljudi imaju nevjerovatnu sposobnost da usredsrede pažnju na stvari „koje se ne dešavaju“. Brinemo o aspektima koji nisu važni, čime potkopavamo našu sposobnost da budemo sretni u „ovdje i sada“. Umjetnost inteligentnog ignorisanja nije lako primijeniti u svakodnevnom životu. To je prije svega zbog činjenice da ignoriranje u mnogim slučajevima znači distanciranje od određenih situacija, pa čak i od ljudi. Suočeni smo sa činom autentične hrabrosti, kojem mora prethoditi neka vrsta promišljene odluke.
Prvo životno pravilo nam govori da je najmudrija osoba ona koja zna da bude srećna i koja je sposobna da eliminiše iz svog postojanja sve što joj uzima energiju ili što nije korisno.

Inteligentno ignorisati znači naučiti da dajete prioritet
Biti srećan je za mnoge umjetnost koja u datom trenutku znači nauči birati i donositi odluke. Štaviše, zanimljivi radovi kao što je studija koju je na Univerzitetu psihologije u Oviedu sproveo psiholog Ignacio Madera, objašnjava nam da je ovaj kognitivni proces ključan za dobrobit i ličnu ravnotežu. Da biste to učinili, potrebno je steći ne samo pozitivniju perspektivu na stvari, već i realističniju, gdje će samospoznaja i samopoštovanje uvijek biti fundamentalni.

Kako naučiti da postavljamo prioritete
Da bismo naučili da postavljamo prioritete potrebno je svemu oko nas dati pravu vrijednost. Ne ono što objektivno možemo imati, već ono što možemo akumulirati na osnovu naših potreba i želja. Da bismo to postigli, moramo se pozabaviti ovim dimenzijama. Ako nam je teško da napravimo razliku između onoga što je važno i onoga što nije, to je zato što imamo unutrašnji sukob između stvari koje želimo i stvari za koje znamo da su dobre za nas. Štaviše, plašimo se da ćemo „izgledati loše“, „povrijediti“ ili se čak ponašati drugačije nego što drugi očekuju ako se usudimo prekinuti veze. Što je viši nivo stresa i anksioznosti, to će nam biti teže odrediti prioritete. Dakle, razmislite koje situacije i koji ljudi imaju stvarnu vrijednost za vas u trenucima lične smirenosti, kada se osjećate fokusiranije i opuštenije. Razmislite o tome šta je vama važno, a ne drugima. Ne plašite se kritike drugih ljudi ili onoga što oni mogu da misle o odlukama koje želite da donesete. Shvatite da davanje prioriteta nije samo inteligentno ignorisanje onoga što vas boli. To je iznad svega, reorganiziranje naših života kako bismo pronašli svoj vlastiti prostor u kojem ćemo biti sretni.

Ignorisanje ljudi je i zdravo
Prema zanimljivom radu objavljenom u časopisu Livescienci, lični odnosi koji nam uzrokuju stres ili patnju utiču na naše mentalno zdravlje. Doživljavamo porast kortizola u krvi i krvnog pritiska, do te mjere da rizikujemo ozbiljne srčane probleme. 

Naučite da ignorišete one koji vam ni sa čim ne doprinose
Ne radi se o lošem ponašanju ili korištenju ucjena. Inteligentno ignorisanje je umjetnost koja se može izvesti "s elegancijom" i bez odlaska u nepotrebne ekstreme. Ne brinite o tome šta ne možete promijeniti.
Prihvatite, na primjer, da će taj član porodice i dalje imati svoj zatvoreni stav, da će vaš kolega biti jednako radoznao. Prestanite gomilati negativne emocije poput ljutnje ili frustracije i jednostavno ih prihvatite takve kakve jesu. Ignorišite kritike drugih ljudi dok povećavate svoje samopouzdanje. 

Vrlo je moguće da će se u trenutku kada odlučite distancirati od nekoga ko vas ne zanima, pojaviti zamjerke. Shvatite da vas kritika ne definiše, to niste vi. Ojačajte svoje samopoštovanje i uživajte u svakom koraku koji napravite u slobodi od onih koji su vas povrijedili. To je lični trijumf. Takođe je važno naučiti razlikovati činove stvarnog od činova "navodnog" altruizma. Ima onih koji nam govore da „sve rade za vas, da ste za njih najvažniji“, a u stvarnosti balans tog odnosa uvijek naginje na stranu koja nije vaša.
Nikada ne postoji balans. U životu vrijedi imati “ljude” a ne gomilati “ljude”. Dakle, odredite prioritete i brzo idite naprijed. Osvijestite ljutnju, bijes, frustracije i, prije svega, ljude koji, daleko od toga da su vrijedni radosti, vrijede samo tuge i distance.
Da zaključimo, jedan od načina za postizanje blagostanja i mira je učenje da donosite hrabrije odluke u skladu sa svojim potrebama. Primijenite to u praksi. Mudrost je razumjeti koje je odnose najbolje prestati njegovati bez ikakvog tereta savjesti zbog toga što smo rekli „ne“ nekome ko se nikada nije potrudio reći „da“ nama.