Iscjeljujuća moć dodira: novi naučni uvidi

Dodir je jedno od prvih čula koje se razvija kod ljudi. Mnogo prije nego što djeca mogu govoriti i razumjeti jezik, roditelji ih drže u rukama kako bi se osjećala bolje kada su pod stresom. ​

Ova moć sporazumnog dodira za ublažavanje stresa traje tokom života kod većine ljudi. Prije stresnog razgovora za posao ili testa, zagrljaj voljene osobe može nam pomoći da se smirimo. Nakon napornog dana na poslu, ugodna masaža pruža prijeko potrebno opuštanje.

Uprkos ovim prednostima dodira za psihološku dobrobit, dodir nije glavna tema u psihološkim istraživanjima. Iako je objavljeno nekoliko studija o prednostima dodira za mentalno i fizičko blagostanje, njihove metode su vrlo različite, a upoređivane su različite grupe ljudi, što otežava izvlačenje sveobuhvatnih zaključaka.

Nova meta-analiza o dodiru i dobrobiti
Kako bi obezbijedili sistematsku integraciju objavljenih studija o dodiru i mentalnom i fizičkom blagostanju, Julian Packheiser iz laboratorije socijalne neuronauke na Univerzitetu Ruhr u Bochumu u Njemačkoj i njegov istraživački tim izveli su tzv. nazvana meta-analiza (Packheiser i saradnici, 2024). Metaanaliza je statistička integracija postojećih studija koja ima prednost pošto se za generisanje statistike koriste mnogo veći uzorci, što rezultate takve studije čini pouzdanijim i od onih manjih studija. Sveukupno, naučnici su integrisali podatke iz 137 različitih studija. Osim toga, izvijestili su o 75 studija u pregledu literature koje nije bilo moguće integrirati matematički. Sveukupno, podaci od skoro 13.000 volontera uključeni su u studiju, što je učinilo njene uvide vrlo pouzdanim. Pokazalo se da dodir ima mnogo pozitivnih učinaka na zdravlje i psihičko blagostanje.
Studija Packheisera i saradnika imala je mnogo zanimljivih uvida o prednostima dodira:

• i za novorođenčad i za odrasle. Intervencije dodirom značajno su poboljšale fizičko i mentalno blagostanje.
• Za bebe je otkriveno da su intervencije dodirom poput njege kengura bile posebno efikasne u regulaciji hormona stresa kortizola, ali su takođe bile korisne za razne druge faktore kao što su regulacija temperature, disanje, pa čak i funkcija jetre.

• Za odrasle su intervencije dodirom poput grljenja ili masaže bile značajno korisne u smanjenju depresije i anksioznosti, a takođe su ublažile fizičku bol. Zanimljivo je da su ovi efekti bili čak i jači kod različitih grupa pacijenata nego kod zdravih dobrovoljaca. Naučnici su takođe istražili da li su intervencije robota na dodir slično efikasne kao i one od strane stvarnih ljudi. Utvrđeno je da robotske masaže imaju slične pozitivne efekte na fizičko blagostanje (npr. ublažavanje boli), ali su manje efikasne za mentalno zdravlje. Takođe, pozitivni efekti dodira dolaze od ljudi koje poznajemo (npr. zagrljaj od prijatelja) i za zdravstvene radnike (npr. masažu od strane licenciranog masažera).

Kada se sve ovo uzme u obzir, ovi nalazi pokazuju da intervencije dodirom imaju jasne prednosti i za fizičko i za mentalno blagostanje. Dakle, sljedeći put kada se budete osjećali malo lošije, možda pokušajte zagrliti prijatelja – na kraju krajeva, naučno je dokazano da bi trebalo da se osjećate bolje.

​

REFERENCE:
Packheiser, J., Hartmann, H., Fredriksen, K., Gazzola, V., Keysers, C., & Michon, F. (2024). A systematic review and multivariate meta-analysis of the physical and mental health benefits of touch interventions. Nature human behaviour, 10.1038/s41562-024-01841-8.