Vaš unutrašnji glas nije uvijek vaš najbolji prijatelj i savjetnik. U ovom članku donosimo nekoliko savjeta koji će vam pokazati kako da motivišete sebe i izbjegnete negativni unutrašnji dijalog.
Svi razgovaramo sami sa sobom, ali ne možemo sebe uvijek nazvati svojim najboljim prijateljem.
Unutrašnji dijalog ponekad karakteriše stalna negativnost, što vam nikako ne pomaže. Naprotiv, morate naučiti da taj neprijateljski glas zamijenite pozitivnim riječima kako ne biste naškodili sebi i kako biste održali svoje fizičko i mentalno zdravlje.
Važnost razgovora sa samim sobom često se potcjenjuje. Naučni dokazi pokazuju da način na koji razgovaramo sa sobom ima veliki uticaj. Rantanen et al. (2021) objavili su studiju o efektima verbaliziranja negativnih sjećanja na autonomnu aktivnost organizma. Rezultati su pokazali da verbalizacija negativnog pamćenja ima regulatorne efekte na simpatičke i parasimpatičke odgovore. Drugim riječima, ovaj podsjetnik je omogućio učesnicima da ostanu mirni kroz manji broj otkucaja srca. S druge strane, Tanck et al. (2021) ispitivali su efikasnost tehnike ekspozicije ogledalu u radu. Preciznije, njegovu efikasnost u liječenju emocija, imidža tijela i poremećaja u ishrani. U svojoj studiji, autori su napravili poređenje između pozitivnih i negativnih izjava. Između ostalog, zaključuju da su pozitivni izrazi najbolji izbor za podsticanje zadovoljstva svojim tijelom. Ovi uvidi nam pomažu da bolje procijenimo posljedice negativnog unutrašnjeg dijaloga. Konačno, psihološko blagostanje je suštinski aspekt koji često trpi štetu od negativnih glasova. Ako promijenite način na koji razgovarate sa sobom, vidjećete da se osjećate bolje. Izbjegavajte negativnost u dijalogu sa sobom - 6 strategija Dijalog sa sobom se formuliše kroz pozitivna i negativna iskustva koja formiraju vaš sistem vjerovanja. Vremenom se on mijenja, ali to možete i sami da kontrolišete. Možete naučiti zamijeniti negativnost pozitivnim riječima koje podstiču sreću. Da biste postigli ovaj cilj, trebalo bi razviti određene navike u svakodnevnom životu, koje ćemo opisati u nastavku. 1. Izbjegavajte kognitivne predrasude Kognitivne distorzije su greške u obradi informacija koje dovode do izmijenjene percepcije stvarnosti. Postoje radovi poput Platt et al. (2015) koji pokazuju vezu između njih i depresije i kod adolescenata i kod odraslih. U tom smislu, prepoznavanje i odbacivanje kognitivnih predrasuda poboljšava unutrašnji dijalog. Primjer za to bi bilo katastrofičko razmišljanje koje uzrokuje da uvijek zamišljate najgore scenarije. U ovoj situaciji možete se zapitati: Koliko je vjerovatno da se to zaista i dogodi? Sigurno ćete otkriti da ove misli nisu racionalne. 2. Slušajte svoj unutrašnji glas Mnogi misle da je ignoriranje negativnosti dovoljno da se izbjegne nelagoda. Međutim, to ne odgovara stvarnosti. Ne zaboravite da će se sve što nije pravilno obrađeno ponovo pojaviti kao simptom.
Počnite da slušate fraze koje često govorite sebi tokom dana. Ako je moguće, zapišite ih u svesku kako biste bolje razumjeli kako vaš unutrašnji dijalog utiče na vaša osjećanja.
3. Uključite pozitivan govor u svoj dijalog Nakon što ste identificirali negativne izraze zbog kojih se osjećate loše, vrijeme je da ih zamijenite pozitivnim. Postoje različite fraze ili mantre koje možete koristiti u različitim situacijama kako biste regulisali svoje emocije. Nije dovoljno prepoznati negativne misli i odbaciti ih. Ako želite da zaustavite svoj negativni unutrašnji dijalog, morate uključiti i pozitivne stvari. Na primjer, tipična negativna misao može biti: „Ako nešto krene po zlu, biću vrlo očajan. ” Umjesto toga, mogli biste reći: “Ako se pojavi problem, ja ću se pozabaviti njime i riješiti ga ”. 4. Radite na svom samopoštovanju Vaš unutrašnji glas ima mnogo veze sa vašim samopoštovanjem. Ljudi koji stalno prakticiraju destruktivnu kritiku prema sebi razvijaju negativnu sliku o sebi. Da biste spriječili ovaj negativan dijalog, trebalo bi podsticati blaže i pozitivnije mišljenje o sebi. Napravite listu svojih pozitivnih i negativnih osobina kako biste omogućili realističnu percepciju. Zapamtite da vam greške pomažu da rastete i da su one dio života. 5. Fokusirajte se na sadašnjost Mnogi se previše brinu o budućnosti ili se fokusiraju na prošlost. Ako razmišljate samo o nesretnim događajima ili greškama iz prošlosti, ili uvijek imate na umu šta bi se moglo dogoditi i budućnosti, nećete naći zadovoljstvo. Ne možete promijeniti prošlost, a budućnost još nije tu. Zato bi se trebalo fokusirati na sadašnjost: ovo će poboljšati vašu sposobnost reagiranja i rješavanja sukoba. Nema smisla trošiti mentalnu i fizičku energiju na problem koji ne postoji ili na događaje koje više ne možete promijeniti. Pokušajte odmah riješiti probleme i ne nosite ih sa sobom. 6. Psihoterapija vam može pomoći Konačno, trebali biste razmisliti o psihološkom savjetovanju koje će vam pomoći da upravljate svojim emocionalnim stresom. U sklopu psihoterapije možete saznati uzroke svog negativnog dijaloga. Različite tehnike će vam pomoći da razvijete blaži i pozitivniji unutrašnji glas. Ne zaboravite da je negativan samogovor ponekad povezan sa kliničkim stanjima kao što su depresija ili anksioznost . U takvim slučajevima psihološka ili psihijatrijska intervencija je uvijek najbolja alternativa. (reference: gedankenwelt.de)
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|