Egzistencijalne krize mogu biti uznemirujuće. Međutim, one takođee mogu biti fantastične prilike za generiranje promjena koje su vam potrebne i koje će vam pomoći da se osjećate ispunjeno.
U ovom članku saznajte kako možete izvršiti te promjene.
Kako prevazići egzistencijalnu krizu Postoje trenuci kada sumnjate u sve, čak i u sebe. Čini se da je svijet iskrivljen i besmislen scenarij, a ljudi u njemu izgledaju kao prazni, nesvjesni i dosadni entiteti.
Vaše odluke ne uspijevaju i osjećate se preplavljeni tugom. Ali, kako prevazići egzistencijalnu krizu? Kako se nosite sa osjećajem obamrlosti i stalne odvojenosti od svega što vas okružuje? Svi smo u nekom trenutku sumnjali u smisao života i svoje mjesto u ovom svijetu. Sa psihološke tačke gledišta, iako ova klinička kategorija ne postoji, ovo iskustvo se obično definiše kao egzistencijalna depresija. To je trenutak lične refleksije kada je potrebno razmisliti i donijeti važne odluke i promjene. Ako imate ovakvo iskustvo, sljedeće smjernice vam mogu pomoći.
“Sve smo shvatili, osim kako živjeti.” -Jean-Paul Sartre- Porijeklo egzistencijalne krize Mislite li da je sve što ste do sada uradili u životu besmisleno? Pitate li se često koja je svrha zla, nejednakosti ili čak smrti? Jeste li svjesni da vam stvari idu dobro, ali se, uprkos ovoj činjenici, osjećate izgubljeno i obeshrabreno? Egzistencijalne krize često izazivaju beskrajna pitanja koja nemaju uvijek odgovor. Zbog patnje koju izaziva, psihologija se decenijama bavi ovim pitanjem. Iako je istina da je ranije razumijevanje egzistencijalne tjeskobe spadalo u područje filozofije, trenutno postoji širok spektar naučne literature o ovoj temi. Okidači za ovu psihičku nelagodu su sljedeći:
Kako prevazići egzistencijalnu krizu Nema potrebe da se plašite egzistencijalne krize. Na kraju krajeva, to nije ništa drugo do poziv vašeg unutrašnjeg bića da donosite nove odluke. U stvari, to je prilika za rast. Carl Jung je govorio da je prva polovina života posvećena formiranju zdravog ega. Međutim, u drugoj polovini moramo to pustiti i postati ono što zaista jesmo. Iako je istina da je egzistencijalna kriza složen i čak bolan psihološki fenomen, korisno je gledati na nju kao na unutarnje putovanje i proces rekonstrukcije i ličnog redefinisanja. To je ključ. Da biste poduzeli taj hrabar korak, možete koristiti sljedeće strategije: 1. Egzistencijalna terapija Egzistencijalna terapija je pristup koji vas vodi do donošenja značajnih odluka prema promjenama koje su, u konačnici, u skladu s vašim vrijednostima i ličnim ciljevima. Jedna od vodećih ličnosti u ovoj oblasti je Dr Irvin D. Yalom. U svojoj kliničkoj praksi, Dr Yalom vodi pacijente u četiri osnovna područja: preformulisanje novog osjećaja života, prevazilaženje izolacije, vraćanje slobode i rješavanje straha od smrti. Studija koju je sproveo Univerzitet Roehampton (SAD) navodi da je ova vrsta terapije korisna za smanjenje stresa povezanog s tranzicijama. Djeluje na sljedećim aspektima:
2. Definisanje ko ste i šta očekujete od života Da biste prevazišli egzistencijalnu krizu, bitno je da se pogledate u ogledalo i postanete svjesni ko ste i šta želite. Mnogi od ovih trenutaka bolne refleksije nastaju zbog činjenice da vaš identitet nije u potpunosti definisan i ojačan. To je zato što veći dio svog života provodite pokušavajući biti ono što drugi očekuju, uklapajući se u kalupe drugih ljudi i dopuštajući da vas ponese jednostavna inercija. Stoga je ovo vrijeme za primjenu određenih promjena. Da biste to učinili, morate razmisliti o sljedećim idejama:
3. Ponovo se povežite sa onim što vam daje značenje Kao što je psihijatar Viktor Frankl istakao: „Oni koji imaju 'zašto' da žive mogu da podnesu skoro svako 'kako'." Stoga, ako se osjećate slobodni i motivirani, uvijek možete napraviti sve potrebne promjene kako biste stvorili mnogo plemenitiju stvarnost. U suštini, kamen temeljac za prevazilaženje egzistencijalne krize jeste da postanete svjesni šta vam daje smisao ovde i sada. Zapitajte se zbog čega se trenutno osjećate dobro i ispunjeno kao osoba. Imajte na umu da se svi mijenjaju. Dakle, ono što vas je motivisalo prije nekoliko godina ili nekoliko mjeseci možda vas neće motivisati sada. Razmislite o područjima ili dimenzijama koje vas trenutno uzbuđuju. 4. Napravite pauzu da otkrijete nove perspektive Ako trebate prevladati egzistencijalnu krizu, distancirajte se na nekoliko dana od svega svakodnevnog i običnog. Prekinite sa rutinom. Odvojite malo vremena za sebe, da se ponovo povežete sa sobom i pogledate, iz daljine, gdje se nalazite. Često se u tim trenucima, lišenim rutine i pritiska, čini da je sve logičnije. Vaš um je često ispunjen velikom količinom vanjske 'buke'. Društveni mediji, okruženje, društvo, njegove iskrivljene poruke i današnje vijesti. To može značiti da u svakom trenutku stvari mogu prestati imati značenje za vas. Dakle, nekoliko dana digitalne detoksikacije i samoće može biti i ljekovito i otvoriti vam oči. 5. Prihvatite svoje emocije da promijenite svoje ponašanje Jedan članak koji je objavila Američka psihološka asocijacija tvrdi da su egzistencijalne krize povezane sa našim osjećajem smrtnosti, našim nasljeđem i našim postignućima. Nekako uvijek dođe vrijeme kada sagledamo ono što smo postigli, a šta nismo uspjeli postići na tom putu. Svaka egzistencijalna kriza je praćena osjećajem gubitka, razočaranja i tuge koje morate prihvatiti. Ostavljanje prostora za negativne emocije ne znači da će vas one povući. To implicira prisustvo i razumijevanje njihovih poruka kako biste mogli napraviti promjene u skladu sa onim što treba da bude izliječeno. Egzistencijalna kriza se ne rešava ostankom na istom mjestu. Ona se prevazilazi razvijanjem novih ponašanja kada shvatite šta vam vaš unutrašnji glas govori. Možete početi s malim dnevnim promjenama.
Te promjene samo treba da budu jednostavne, kako da bi vam omogućile da prekinete svoju rutinu. Male promjene će, prije ili kasnije, donijeti veliku promjenu u vašem životu. Onu koj vam konačno pruža ono što vam treba. Dakle, razmislite o tome koje odluke treba da donesete da biste se osjećali bolje i stvorite uzbudljivije planove za svoju budućnost.
6. Praktikujte zahvalnost Da biste prevazišli egzistencijalnu krizu, morate napraviti promjene, postaviti nove ciljeve i, takođe, biti zahvalni na onome što imate i što vam daje smisao. Jer ponekad zaboravite na male stvari koje puno znače. Ne vidite njihovu ljepotu zbog dominacije stresa i tjeskobe. Vježbati zahvalnost znači zapamtiti koliko volite ono što već imate. To takođe podrazumijeva znati cijeniti najjednostavniju stvarnost. Na primjer, šetnja prirodom, čitanje knjige, zagrljaj koji smanjuje vaše strahove, ono što vas tješi i pejzaž koji vas inspiriše. Pronađite ravnotežu između onoga što želite da postignete, a da ne zaboravite na ono što već imate, što je neprocjenjivo. Upoznavanje novih ljudi može vam pomoći da prebrodite egzistencijalnu krizu Svi doživljavaju trenutke u kojima dominiraju krize. To su oni dani kada na sve gledate sa skepsom. To zasigurno nisu prijatna iskustva. Jedan od načina da prevaziđete svoju zbunjenost je da provodite vrijeme sa ljudima koji vam donose nove perspektive, interesovanja i nade. U stvari, nema ničeg magičnijeg od izgradnje prijateljstava, onih koja stimulišu vaše neurone i daju vam znanje i motivaciju. Zato pokušajte izbjeći upad u zamku trajne izolacije i podizanje zidova kako biste se zaštitili od svijeta koji vam se čini neshvatljivim. Umjesto toga, otvorite se drugima, upoznajte nova lica i slušajte nove glasove, one koji vam mogu pomoći da prebrodite egzistencijalnu krizu. Zapamtite, promjena je uvijek moguća. REFERENCE I BIBLIGRAFIJA: 1. Andrews, M. (2016). The existential crisis. Behavioral Development Bulletin, 21(1), 104–109. https://psycnet.apa.org/fulltext/2016-29917-010.html 2. Berra, L. (2021). Existential Depression: A Nonpathological and Philosophical-Existential Approach. Journal of Humanistic Psychology, 61(5), 757–765. https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0022167819834747?journalCode=jhpa 3. Heidenreich, T., Noyon, A., Worrell, M., & Menzies, R. (2021). Existential Approaches and Cognitive Behavior Therapy: Challenges and Potential. International journal of cognitive therapy, 14(1), 209–234. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7781171/ 4. Vos, J., & Vitali, D. (2018). The effects of psychological meaning-centered therapies on quality of life and psychological stress: A metaanalysis. Palliative & supportive care, 16(5), 608–632. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30246682/ 5. Vötter B. Crisis of Meaning and Subjective Well-Being: The Mediating Role of Resilience and Self-Control among Gifted Adults. Behav Sci (Basel). 2019 Dec 26;10(1):15. doi: 10.3390/bs10010015. PMID: 31887973; PMCID: PMC7016625.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|