Kako razviti strpljenje

Mnogi vjeruju da je strpljenje upitna vrlina koja nas dovodi do toga da budemo sposobni izdržati svaku nedaću, bez prigovora. ​

Međutim, to tumačenje je netačno. Zapravo, to je perspektiva koja pretpostavlja da je strpljenje pasivna vrlina, dok je u stvarnosti ona osobina koja zahtijeva mnogo emocionalnih resursa.

Iako strpljenje podrazumijeva da ostanete smireni u lošim trenucima ili kada ste suočeni sa uvredom, to ne znači da ona uključuje 'stajanje na mjestu' ili da 'izdržite' koliko god možete. 

Impulsivnost i strpljenje
​Unutar svih nas postoji "grabljivac". Ako ne razvijete svoj karakter kako treba, bićete impulsivni. To znači da ćete brzo reagovati da se napadnete ili branite, a da vam čak ni ne bude jasno šta namjeravate da postignete ili strategija koju ćete koristiti za to. Zapravo, nećete moći čak ni definirati koja je prijetnja koja je izazvala takve reakcije u vama.

​Strpljenje je sušta suprotnost impulsivnosti. To nije stanje pasivnosti, već reakcija zasnovana na mudrosti.

Vrsta mira koja vodi strpljenju je, prije svega, unutrašnji mir. Taj mir pretpostavlja dovoljan stepen ravnoteže da obuzdate primarne impulse i zamijenite ih sporim procesom analize. Ovaj unutrašnji mir zahtijeva veliku unutrašnju kultivaciju razumnog, empatičnog i strpljivog uma. Um koji, uprkos onome što se dešava, zna kako da ostane miran.
Strpljenje vas navodi da budete asertivni. Na primjer, da kažete ono što želite da kažete, da radite ono što želite da radite i mislite ono što želite da mislite. S druge strane, impulsivnost čini da griješite. Tako na kraju pogoršavate probleme koji nisu bili ozbiljni, stvarate distancu tamo gdje bi trebala biti bliskost i govorite ono što vam nanosi štetu.
Zato je strpljenje među velikim univerzalnim vrlinama. Karakteristika najhrabrijih istorijskih ratnika.

Razvijte strpljenje
​Nismo rođeni sa vrlinom strpljenja. U stvari, sasvim je suprotno. Jer, kao beba, htjeli ste ono što vam je trebalo i poželjeli ste to odmah i tada. Niste imali osjećaj za čekanje, niti intelektualne ili emocionalne alate koji su vam omogućavali da odložite svoje želje. Shodno tome, odrastanje uključuje učenje strpljenju.
U principu, strpljenje znači odbijanje da se odmah reaguje. Zaista, nekoliko sekundi često može napraviti razliku između neuređenog ili inteligentnog ponašanja. Kao što je mudrac, Śāntideva izjavio: “Stoga, čak i ako neko vidi prijatelja ili neprijatelja kako se loše ponaša, može se zamisliti da postoje specifični faktori uslovljavanja koji to određuju, i na taj način ostajem sretan”. Śāntideva je sugerirsao da će vas razumijevanje okolnosti situacije dovesti do strpljenja .

​Sve je u obuci. Što više vježbate, to ćete biti strpljiviji. Što više steknete naviku da odvojite trenutak prije nego što odgovorite ili postupite, to ćete lakše umetnuti tu naredbu u svoj mozak, prisiljavajući ga na rasuđivanje.

Disanje vam pomaže da se smirite. Duboko disanje je jednostavan resurs koji vam je uvijek na raspolaganju. Takođe pomaže, dok razvijate strpljenje, da u svoj um i u svoje srce usadite ideju da ste gospodar samog sebe. Da je sve što uradite ili propustite da uradite je isključivo vaša odgovornost. Zaista, sve što se desi zavisiće od načina na koji se ponašate.

Konačni zaključci
​Uz uvjerenje i malo nade, možete to učiniti. Zapamtite da sve u životu ima početak i kraj. Kao što se vaši trenuci sreće rađaju i umiru, tako ni loši i nezahvalni trenuci neće trajati vječno. Strpljenje vam pomaže da bilo koji problem učinite lakšim za upravljanje, da traje kraće i da imate posljedice koje se lakše kontroliraju.
Stoga, ako počnete da prebacujete fokus na kontrolu svojih emocija, razvićete strpljenje. Umjesto da drugima dajete moć da vam idu na živce, vi ćete odlučiti hoćete li biti smireni ili uznemireni. Kada postanete svjesni da imate moć da ostanete mirni uprkos onome što se tamo dešava, učinićete zaista važan korak. Korak koji će vas odvesti do mnogo mirnijeg i stabilnijeg života.