Kako se razvija psihički poremećaj?

Slika: Janelia Mould

Navikli smo govoriti o različitim psihološkim poremećajima na temelju simptoma koji ih karakteriziraju, ali ne toliko o tome kako se razvijaju, iako je i to jednako važno, ako ne važnije. 

Mentalni poremećaji ne nastaju tek tako,  ni iz čega, niti su njihovi simptomi slučajnost; naprotiv, bilo koji poremećaj je zagonetka čiji su elementi logički i razumljivi.
Stoga se valja zapitati: što utiče na to da se psihološki poremećaj razvije? Kakve predispozicije moraju postojati u umu? Postoji li uzrok i posljedica?
Saznajmo u nastavku.

Psihološki poremećaji

Psihički poremećaj, također poznat kao mentalni poremečaj/bolest, je promjena ponašanja i rezonovanja osobe. ​

Poremećaj čini da osoba u nekim slučajevima ne može voditi normalan život ili im je potrebno konstantno liječenje kako bi mogli živjeti „normalno”.
​Psihološki  poremećaji mogu ograničiti život osobe koja pati i mogu dovesti do problema prilagođavanja i funksionisanja u svakodnevnom životu.

Postoje različite vrste poremećaja, ali najčešći su:

• Shizofrenija: kad osoba čuje glasove koje drugi ne čuju, koje je mogu natjerati da radi stvari. Moguće su i vizuelne halucinacije takođe.

• Autizam : češći kod dječaka nego kod djevojčica, karakterizira ga ometen razvoj, što čini da pojedinac otežano komunicira, planira i zamišlja stvari.

• Bipolarni poremećaj: uzrokuje pretjerane i ekstremne emocije. Na primjer, čim osoba postane jako sretna, nakon toga naglo upada u ekstremno depresivno stanje.

• Poremećaji ličnosti: skup poremećaja koji utiču na emocionalne, afektivne i socijalne sfere osobe. Najpoznatiji su antisocijalni poremećaj ličnosti i granični poremećaj ličnosti (borderline).

• Poremećaji ishrane: karakteriše ga tjelesna dismorfija, tj. iskrivljena slika o sebi i svom tjelu. Anoreksija i bulimija spadaju u ove poremećaje. 

• Deficit pažnje i sindrom hiperaktivnosti (ADHD) : uobičajeno kod djece, karakteriziraju ga poteškoća u koncentraciji i kontrole njihovog ponašanja.

• Panični poremećaj: vrsta poremećaja koji vas ograničava, jer predstavlja fizičku manifestaciju straha (palpitacije, otežano disanje).

• Anksiozni poremećaj: ovaj poremećaj uključuje 3 vrste: opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD); posttraumatski stresni poremećaj (PTSP); opšti anksiozni poremećaj(GAD).

Razvoj poremećaja
Nakon razmatranja najčešćih poremećaja pitamo se: Što se to događa u našem umu, što uzrokuje poremećaj? Zašto neki ljudi razviju psihički poremećaj, a drugi ne?

TRAUMA
Najčešće navođeni uzrok psihološkog poremećaja je trauma. Traumatski događaj koji je osoba iskusila u djetinjstvu (maltretiranje, nasilje, zlostavljanje) može uzrokovati trajno oštećenje i uticati na život odrase osobe. Nema određene dobi za pojavu traume, ono što znamo je da ona može dovesti do poremećaja ishrane, panike ili anksioznih poremećaja i ostalih poremečaja. Kao što je Sigmund Freud jednom rekao:

"Traumatski događaji iz djetinjstva ostaju u podsvijesti i pojedinac ih može postati svjestan u svakom trenutku i dobi. Na neki način svjesno može povezati traumatske situacije iz djetinjstva sa svakodnevnim situacijama u odraslom životu, što može dovesti do razvoja psihičkog poremećaja."

U tom smislu mnogo dugujemo psihoanalizi. Ona je revolucionirala način na koji shvatamo poremećaje i učinila da psihologija prihvati važnost obrazaca koje smo naučili i internalizirali u ranoj dobi. Savremeni pristupi kao što su NLP (Neurolinguističko programiranje) koriste ove obrasce kako bi mogli izvršiti intervencije.

GENETIKA
Neki poremećaji razvijaju se i zbog genetike. To ne znači da ako neko iz porodice pati od shizofrenije ili velikog depresivnog poremećaja, vrlo je moguće da će ga i djeca razviti.
Ovo se takođe može dogoditi sa sljedećim vrstama poremećaja: autizam, deficit pažnje i sindrom hiperaktivnosti, bipolarni poremećaj, depresija i shizofrenija.
Kao što smo spomenuli, to ne znači nužno da će dijete razviti mentalni poremećaj, ali je veća vjerovatnoća ako je neko od porodice patio od istih. Postoje mnogi drugi faktori, koji nisu isti za svakog pojedinca.

SREDINSKI FAKTORI
Sredinski faktori takođe mogu doprinijeti razvoju psihičkih poremećaja. Na primjer,  smrt voljene ili bliske osobe može podstaći psihički poremećaj, kao prolongirani stres. Prolazak kroz razvod/raskid veze, zloupotreba psihoaktivnih supstanci itd. Kod mladih, društvena ili kulturna očekivanja; pretjerani zahtjevi i očekivanja okoline mogu uzrokovati poremećaje poput poremećaja u ishrani. 
Kao što vidimo, postoje razni faktori koji doprinose razvoju psihičkih poremećaja. Postoje i drugi kao što su određene  infekcije, oštećenje mozga ili ozljede  koje mogu dodatno inicirati ili pogoršati stanje.