Kognitivna fuzija je sklonost vjerovanju da su vaše misli i stvarnost jedno te isto. To uključuje fuziju između vas i vaših misli. Kako se možete boriti protiv ovoga?
Kognitivna fuzija je mentalni fenomen. To je kada granica između vas i vaših misli postane zamagljena. Drugim riječima, vjerujete svojim mislima, smatrate da one postaju vaša stvarnost. Ovakav misaoni obrazac bi vam mogao izazvati mnogo neugodnosti. Iz tog razloga, važno je naučiti distancirati se od svojih misli.
Misli su često pristrasne, iracionalne ili nelogične. Kao takve, stvarnost i identitet uključuju mnogo više od misli. Šta još znamo o ovom konceptu? Kako se možemo boriti protiv ovoga? U ovom članku ćemo to objasniti i podijeliti vježbu koja vam može pomoći da se udaljite od kognitivne fuzije.
Kognitivna fuzija: kada vaše misli postanu vaša stvarnost Psihologija definiše kognitivnu fuziju kao stapanje između onoga o čemu razmišljate i onoga što mislite da je stvarnost. U stvari, vi se stapate sa sopstvenim mislima i postajete nesposobni da se odvojite od njih. Posljedično, vaši misaoni procesi, vaša svijest i interpretacija stvarnosti se miješaju. Hayes et al. (2011) je citirao koncept u članku Ramosa et al. (2018). Naveli su da je kognitivna fuzija „Sklonost vjerovanju doslovnom sadržaju misli i osjećaja”. Kada misli postanu stvarnost Sa kognitivnom fuzijom, ne pravite razliku između onoga što mislite i uslova koji vas tjeraju da tako razmišljate. Iz tog razloga se ponašate kao da su vaše misli apsolutna istina. U stvari, zaboravljate da uporedite ono što mislite sa stvarnošću koja vas je navela da tako razmišljate. Iz tog razloga niste u mogućnosti da steknete perspektivu o vlastitim mislima. U stvari, vi ste "spojeni" sa njima. Uticaj na ponašanje Ovaj obrazac razmišljanja navodi vas da svoje misli tumačite kao doslovne, što utiče na vaše ponašanje. Postepeno počinjete da se ponašate u skladu sa ovim mislima. Kao da su one vaš jedini oblik stvarnosti. Primjer kognitivne fuzije Da biste bolje razumjeli ovaj koncept, evo primjera. Zamislite da je neko imao napad panike na ulici, što ga je uznemirilo. Ipak, uspjeli su se smiriti i vratiti kući. Sjutradan, kada ponovo moraju da izađu, počnu da drhte kada otvore vrata. "Dobiću još jedan napad panike", govore sebi, "Već drhtim." Svoju misao doživljavaju kao stvarnost koja se ne može promijeniti. Iz tog razloga se okreću i odlaze kući. Kognitivna defuzija kao borba protiv kognitivne fuzije Kognitivna defuzija je tehnika koja je dio terapije prihvatanja i posvećenosti (ACT). To je zapravo jedna od centralnih komponenti ACT-a. Osnovni cilj ove terapije je pomoći osobi da se distancira od svojih misli. Osoba koja shvati da se misli često ne ostvaruju postiže to. Tehnike kognitivne defuzije uključuju vježbe koje pacijent izvodi. Ove vježbe im pomažu da djeluju nezavisno od onoga što im um govori. Kognitivna defuzija za podsticanje prihvatanja Prihvatanje je ključni faktor u terapiji prihvatanja i posvećenosti (ACT). Takođe je ključna u drugim vrstama terapija i za određene poremećaje. To znači da prihvatate svoj bol, iskustva i svoja osjećanja. Kognitivna defuzija olakšava ovaj proces. To je zato što kognitivna defuzija mijenja način na koji opažate događaje. Nadalje, proces prihvatanja vam pomaže da se odvojite od ovih perspektiva.
“Prihvatanje onoga što se dogodilo je prvi korak ka prevazilaženju posljedica svake nesreće.” -William James-
Vježba "oblaci na nebu" Kao što smo već spomenuli, postoje mnoge vježbe kognitivne defuzije. Jedna od njih je vježba zvana "oblaci na nebu". Ova vježba vam pomaže da razmišljate o svojim neugodnim mislima i emocijama kao da su oblaci na nebu. Iako bi neko vrijeme mogli prekriti nebo, na kraju prođu, "oblaci se razbiju". Vaše misli će učiniti isto. Zaključak Ne morate patiti ni od jednog mentalnog poremećaja da biste doživjeli kognitivnu fuziju. Međutim, ona nesumnjivo može poremetiti vašu ličnu dobrobit. Zbog toga je važno da budete svjesni šta se dešava sa vašim mislima ako vam se kognitivna fuzija dogodi. Tada možete početi raditi na olakšavanju. Kognitivna defuzija je jedna od najpopularnijih tehnika za oslobađanje od kognitivne fuzije. Međutim, postoje različite vrste terapije, a svaka od njih koristi svoje vlastite alate kako bi pomogla pacijentima da se distanciraju od svojih misli. REFERENCE: 1. Hayes, S. C., Strosahl, K. D. y Wilson, K. G. (2011). Acceptance and commitment therapy. The process and practice of mindful change (2ª ed.). New York, NY: Guilford Press. 2. Hayes, S. C., Luoma, J. B., Bond, F. W., Masuda, A., & Lillis, J. (2006). Acceptance and Commitment Therapy: Model, process and outcomes. Behaviour Research and Therapy, 44: 1-25.
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|