Kognitivni imunitet: kako se štititi od loših misli i informacija

Kognitivni imunitet je odbrambeni mehanizam koji nas štiti od negativnih, štetnih i pogrešnih misli.

Većina nas koristi različite strategije da zaštitimo imuni sistem našeg fizičkog tijela. Pazimo na prehranu, osiguravamo zdrav noćni san, vježbamo i izbjegavamo nezdrave navike. Ali šta je sa našim “kognitivnim imunitetom”? Našem umu su takođe potrebni odbrambeni mehanizmi kako bi se zaštitio od negativnih, štetnih i pogrešnih misli.

Ovaj koncept se pojavio još 1950-ih i popularizirali su ga ličnosti poput Andyja Normana, direktora Humanističke inicijative na Univerzitetu Carnegie Mellon. Danas je važnije nego ikada naučiti djecu strategijama za odbranu od manipulacije na društvenim mrežama. Stručnjaci ističu da kritičko mišljenje nije dovoljno. Kognitivni imunitet je neophodan da bi se moglo reagirati na loše informacije koje se šire u medijima. Mnogi mladi grade svoj identitet i samopoštovanje putem društvenih mreža, što može ugroziti njihovo mentalno zdravlje.

Šta je kognitivni imunitet?
Izloženost negativnim i štetnim informacijama nikada nije dostigla tako opasne nivoe kao u ovom našem novom dobu. Medijska manipulacija je danas sofisticiranija i složenija, a postoji još jedna stvar: nikada nismo bili ranjiviji nego što smo danas. Razlog za ovo? Postoje mnogi razlozi. Našu pažnju otimaju i monopoliziraju naši uređaji i konstantne notifikacije na njima. Informacije teku skoro svake sekunde i ne želimo ništa da propustimo. Um koji više nije u stanju da obraća pažnju i razlikuje korisne i beskorisne, važne i nevažne informacije, ne koristi filtere. Čini se da je sve istina. Uz to, mediji postaju sve vještiji u kontroli naših kognitivnih predrasuda. Obmanuti smo emocionalnim apelima i “zaraženi” štetnim idejama i konceptima. Kako možemo zaustaviti ove procese kojih smo jedva svjesni? Postoji alat i zove se kognitivni imunitet. Kognitivni imunitet je mehanizam koji nam omogućava da filtriramo štetne informacije. Ovu sposobnost treba da jačamo svaki dan, kao što vodimo računa o svom fizičkom zdravlju.
Samorefleksija je metakognitivni mehanizam koji bismo trebali trenirati kako bismo ojačali svoje kritičko mišljenje i kognitivni imunitet.

Biologija dezinformacija: memovi, filteri i toksične informacije
Alfred Tauber, između ostalih filozofa, analizirao je koncept kognitivnog imuniteta. Njegov rad nas podsjeća da je ova ideja prisutna u naučnoj i akademskoj literaturi skoro pet decenija, iako je koncept možda noviji. “Imuno ja” je koncept koji se poziva na ispravnu percepciju i prepoznavanje onoga što dolazi izvana i što nam šteti. Ako je ova teorija danas postala aktuelna, to je zbog digitalnog scenarija koji nas okružuje. Takozvana biologija dezinformacija svake godine postaje sve sofisticiranija i nezaustavljivija. Previše je loših informacija koje se šire velikom brzinom. Mediji to rade koristeći moć memova, algoritama i umjetne inteligencije. Oni dodiruju naše emocije, pozivaju se na naša osjećanja i nesvjesne mehanizme kako bi nas ogorčili ili fascinirali. Gotovo nesvjesno integriramo ideje, stavove i misli koje su pogrešne ili ne odgovaraju našim interesima. Primjeri za to su ideje o ljepoti i obliku tijela koje usvajaju mladi ljudi. ​

Mentalni paraziti su štetne ideje koje se unose u naše umove kako bi manipulirali nama i stvorili potpuno pogrešnu sliku naše stvarnosti.

Kako razviti kognitivni imunitet?
U svojoj knjizi Mentalni imunitet, Dr Andy Norman pominje razne alate za postizanje kognitivnog imuniteta. Cilj je da se naoružamo protiv “parazita” na društvenim mrežama koji utiču na naše mentalno zdravlje i našu percepciju onoga što nas okružuje.

Moramo biti svjesni da se ekranski uređaji koriste za manipulaciju i naučiti ih koristiti u našu korist.

1. Prepoznajte dezinformacije
Nije sve što čitamo istinito, korisno niti dobro za nas. Zato je važno izbjegavati sadržaje koji imaju štetan uticaj. Ne radi se o nepovjerenju u bilo koju publikaciju ili informaciju, već o primjeni kritičkog, radoznalog i nepristrasnog filtera na ono što čitate.

2. Pažnja i budan um
Ne može se tako lako manipulisati budnim umom. Fokusiran je i obučen u pažnji. Ali upravo se ta sposobnost sve više gubi. Stres, multitasking, stalna obavještenja i nemogućnost obraćanja pažnje na ono što nas okružuje faktori su koji slabe naš kognitivni imunitet. Uvežbajte svoju pažnju.

3. Samorefleksija
Samorefleksija, objašnjava Frontiers in Psychology, je spas koji nas oslobađa od sigurnosti i predrasuda koje nas zasljepljuju i čine podložnim manipulaciji. To je takođe mehanizam koji isključuje kruto razmišljanje kako bi se preispitivalo šta se uzima zdravo za gotovo ili što se prima od okoline. To je metakognitivna vještina koju bismo trebali poboljšati

Zaključak
Kognitivni imunitet je koncept koji bi svi trebalo da primijenimo u praksi. Štiti nas od manipulacije i unapređuje naše psihičko blagostanje. Učenje djece ovoj vještini je neprocjenjivo. 


REFERENCE/LITERATURA/STUDIJE:
1. Mental Immunity: Infectious Ideas, Mind-Parasites, and the Search for a Better Way to Think, Andy Norman, Harper Wave 2021
2. Kowal, C., DeGiorgio, L. A., Nakaoka, T., Hetherington, H., Huerta, P. T., Diamond, B., & Volpe, B. T. (2004). Cognition and immunity; antibody impairs memory. Immunity, 21(2), 179–188. https://doi.org/10.1016/j.immuni.2004.07.011
3. Dishon, N., Oldmeadow, J. A., Critchley, C., & Kaufman, J. (2017). The Effect of Trait Self-Awareness, Self-Reflection, and Perceptions of Choice Meaningfulness on Indicators of Social Identity within a Decision-Making Context. Frontiers in psychology, 8, 2034. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2017.02034