Koža kao ogledalo vaše duše: kako unutra, tako spolja

Kaže se da su oči "ogledalo duše ", ali postoji još jedan dio/organ našeg tijela koji je jednako važan i koji nam može pokazati što se događa unutar nas. 

Govorimo o našoj koži, najvećem organu našeg tijela. Koža je zaštitni omotač svakog ljudskog bića koji štiti od vanjskih uticaja, a usko je povezan i sa našim nervnim sistemom i funkcijama naših organa.

Koža je naša spoljašnja granica kroz koju se povezujemo sa našim okruženjem. Koža je površina na kojoj se odražava rad svih naših unutarnjih organa, kao i naše emocionalno i mentalno stanje. Stoga koža može poslužiti za otkrivanje tjelesnih i duševnih problema i bolesti.

"Koža nije samo estetski dragulj, ona je takođe ogledalo našeg cjelokupnog zdravlja i govori nam šta se događa unutar našeg organizma."
 - Aurora Guerra - šefica Odsjeka za dermatologiju u univerzitetskoj bolnici 12 de Octubre (Madrid, Španija) - 

Stanje vašeg duha se očitava na vašoj koži
Bolesti prvo bivaju istaknute i vidljive na našoj koži. Reakcije kože, kao što je pretjerano znojenje, suviše blijeda koža, crvenilo itd., između ostalog su znakovi anksioznosti, stresa, nervoze i napetosti.

Uslijed psihosomatskih razloga, boja naše kože često postaje blijeda u tužnim, stresnim ili razočaravajućim situacijama. Istraživanja pokazuju da je 80% kožnih bolesti povezano s psihičkim poremećajima. Dermatolozi vjeruju da ne postoje samo fizikalni i hemijski razlozi bolesti kože, već i zbog toga što se osjećanja i emocije ne izražavaju slobodno, već ljudi imaju tendenciju da ih potiskuju duboko u sebi. Međutim, ne možete ništa sakriti od organizma. On sve registruje i očitava.

U nastavku će biti opisani psihološki faktori koji su povezani sa kožnim bolestima:

• Osip. Osip je često povezan sa depresijom. Ovdje organizam kroz kožu želi reći da se osoba osjeća emocionalno napušteno ili jednostavno zbunjeno/ potišteno.
• Psorijaza je znak razočaranja. Kada koža krene da pretjerano proizvodi ljuske, ona na ovaj način izražava bol i strah koji organizam osjeća i koristi ljuske kao neku vrstu dodatne zaštite.
• Akne često ukazuju na umor i stres.
• Gubitak kose/opadanje dlaka sa tijela često je odgovor na žalost, depresiju, stres i ozbiljan emocionalni gubitak.

Naš ten je često odraz našeg tjelesnog i duševnog zdravlja.

Koža kao ogledalo naših osjećanja
Naša koža nas takođe obavještava s simptomima određenih poremećaja i bolesti. Ovi simptomi nam govore da se nešto događa unutar nas. Koža je bukvalno poput štita od svijeta/okoline kojima smo stalno izloženi. To je naš vlastiti alarmni sistem.

"Simptomi odaju bolest."
 - Manuel Barroso - 

Sa emocionalne tačke gledišta, to je povezano sa vlastitim uvažavanjem onoga što drugi ljudi misle o nama, što dalje simbolizuje sliku svake osobe o sebi. Ona pomaže da se povežemo sa drugim ljudima, ali nam ipak može služiti i za povlačenje u određenim situacijama. 

Sramota, na primjer, koja često djeluje parališuće ili nas čini nervoznima, čini i da pocrvenimo spolja. Koža procjenjuje naš kontakt s okolinom, sa ljudima iz okruženja, te otkriva i naša osjećanja.
​
Ako neko pati od anksioznosti, koža postaje crvena, ako se neko plaši nečega, on spolja preblijedi, a kada neko osjeća tjeskobu, počinje se pojačano znojiti. Ovo su najčešće reakcije kože.
Zaštitna funkcija kože se lako može tesirati i vidjeti u ovim situacijama, ali ne treba zaboraviti da je koža i jako osjetljiv organ koji nas u svakom trenutku “obavještava” o tome kako se zaista osjećamo iznutra. 

"Uprkos činjenici da živimo u našim tijelima već toliko godina, kada nešto pođe krivo i naopako, često osjećamo kao da smo se zaglavili u potpuno pogrešnom tijelu."
- Deb Shapiro - 

Za održavanje pozitivnog stava prema životu, za smanjenje anksioznosti i izbjegavanje pretjeranog stresa od neprocjenjivog značaja su strategije za poboljšanje zdravlja kože. Obraćanje pažnje na sopstvene emocije, i liječenje bolesnih/iskorijenjivanje negativnih emocija, umjesto što ih negiramo i potiskujemo, znači učiti kako poboljšati našu dobrobit, a naša koža će itekako prepoznati i odati da li živimo dobrobit ili zlobit.