Laži na društvenim mrežama

Sa lažima se stalno susrećemo, kako u životu uopšte, tako i na društvenim mrežama. Postoji nekoliko akademskih i drugih instituta koji istražuju učinke laži u svakodnevnoj komunikaciji. ​

Sociolozi, antropolozi, psiholozi, fizičari i matematičari bavili su se lažima iz perspektive svoje discipline. Konkretno, pokušali su shvatiti što je uzrok laži na društvenim mrežama i kakve su posljedice. Istraživana su takođe i  područja mozga koja su uključena u stvaranju laži.
​
Matematika i laži na društvenim mrežama​
Rafael A. Barrio iz Odjela za fiziku Nacionalnog sveučilišta u Meksiku sproveo je zanimljivu studiju. Pokazalo se da ljudi na društvenim mrežama lažu jednako često kao i u drugim područjima svog života.

Studije sprovedene u SAD-u pokazale su da ljudi mogu lagati i do devet puta u polusatnom razgovoru.
Ova studija je bila međunarodnog karaktera. Barrio i njegove kolege su koristili dinamički model i veliku mrežu koja se koristi u zemljama Europske unije. Studija se usredotočila na ulogu laži na društvenim mrežama i zašto su laži tamo gotovo uobičajena svakodnevnica.
Rezultati su  pokazali da je laganje očito važan element u održavanju odnosa među ljudima: "Iako smo kao djeca naučili da je laganje loše i da moramo biti iskreni, na kraju ipak naučimo lagati. Ponekad pametno, ponekad manje pametno - ali to radimo cijelo vrijeme. Isto tako i drugi primati kao što su čimpanze rade to isto" -  kaže Barrio.

​Vrste laži na društvenim mrežama​
U svom članku autori studije navode da postoje dvije vrste laži na društvenim mrežama:

• Bijele ili prosocijalne laži
• Crne ili antisocijalne laži

Kao što je već poznato, "bijele laži" imaju pozitivan učinak i nevinu konotaciju. "Crne laži", međutim, mogu imati katastrofalne posljedice i uvredljive su. Obično koristimo bijelu laž iz dobrog razloga, a ne da povrijedimo drugu osobu. S druge strane, crne laži se koriste za podmukle svrhe i ciljeve.

U radu objavljenom u časopisu "Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences", istraživači primjećuju da:

• Bijele laži u kojima primatelj ima koristi od nedostatka istine doprinose uravnoteženja odnosa na društvenim mrežama i približavanju ljudi i pomažu održavanju boljih društvenih odnosa.
• Crne laži koje su sebične i korisne samo pošiljatelju oslabljuju veze na društvenim mrežama jer podstiču nepovjerenje. Naročito su štetne jer stvaraju osjećaj obmane koji može poremetiti cijelu mrežu i prekinuti odnose.

Zašto lažemo na društvenim mrežama?​
Društvo je sklono obmani i stvaranju obmana. Naš se mozak može bolje nositi sa mnogim situacijama kroz laganje. Da smo cijelo vrijeme iskreni, naše veze sa drugima bile bi manje jake. Drugim riječima, laganje je tehnika koja nas povezuje sa više ljudi.
Ali kako vrijeme prolazi i mreža poprima oblik uravnotežene zajednice, ne lažemo manje. Zapravo, još više lažemo. No, takođe je istina da se broj negativnih anti-socijalnih laži smanjuje.

Ako lažem, neću biti izoliran
Ljudi koji su uvijek iskreni u opasnosti su da budu društveno izolovani. Zato što je vjerovatnije da će povrijediti svoje bližnje i ljude oko sebe istinom nego lažima. Te ljude karakterizira osobito činjenica da se povlače iz društva i nemaju mnogo prijatelja. Zapravo, oni imaju tendenciju reći tačno ono što misle bez straha.
Štaviše, brzo se stiče dojam da su komentari tih ljudi neprikladni ili nezgodni. Iskrenost stoga nije uvijek najbolja strategija iz socijalne perspektive. Ali pošteni i iskreni ljudi prije zasluže poštovanje i povjerenje drugih, što njihovu iskrenost čini vrlinom.
Ne možemo reći da su ljudi potpuno lažljivci. Radije ćemo reći da ponekad lažemo jer je to praktično ili neophodno. Razlog zašto lažemo je zato što smo društvena bića. Naše društvo čine mnoge skupine ljudi s kojima neprestano komuniciramo. Osim toga, želimo imati što više koristi od tih skupina, kako društveno tako i emocionalno.