Sigmund Frojd, otac psihoanalize, primijetio je pojave na koje drugi znanstvenici njegovog vremena nisu obraćali pažnju. Jedna od njih bila je manifestacija nesvjesnog u svakodnevnom životu.
Napisao je knjigu "Psihopatologija svakodnevnog života" kako bi opisao svoje opažanja. U ovoj knjizi Freud identifikuje svakodnevne male fenomene koji se nalaze unutar onoga što nazivamo "ne-racionalnim". To su izrazi koji, takoreći, nemaju logiku. Freud je takođe opisao određena ponašanja poput lapsus linguae, frojdovskih omaški i motivisanog zaboravljanja.
Jedna od najzanimljivijih tački ove teme je ta da su njegove tvrdnje uzrokovale slom ideje o razumu (ili: svjesnim procesima), jedine stvari koja je bila poput "zvijezde vodilje " za ljudsko biće. Istina je da u našem načinu razmišljanja, osjećanja i djelovanja postoje uticajni aspekti koji ne prolaze kroz naš svjesni um.
Važno je napomenuti da je Freud istakao da oni elementi koji ne prolaze kroz našu svijest jesu oni koje izražavamo nenamjerno.
Osim toga, on je utvrdio da taj sadržaj koji smo zanemarili obično završava pogoršavanjem naše patnje, što dovodi do bolesti. "Dok god ne osvijestite nesvjesno, ono će upravljati vašim životom, a vi ćete ga nazivati sudbinom." -Carl Jung- Lapsus linguae: Jedna od najčešćih manifestacija nesvjesnog u svakodnevnom životu Lapsus linguae je takođe poznat kao govorna pogreška. To je kada želimo reći jednu stvar i "omakne" nam se neka druga. To gotovo uvijek nasmije ljude. Međutim, Frojdovo kliničko oči primijetilo je kako su ti propusti više nego samo besmislene pogreške. Ove omaške su način na koji nesvjesni sadržaj i želje izlaze na površinu. Lapsusi mogu izaći verbalno ili u pisanom obliku. To je nešto što bi se bilo kome moglo dogoditi u bilo kom trenutku. Zapravo, bilo je nekoliko poznatih odstupanja, kao kada je Mariano Rajoy, bivši španski lider, tokom rasprave rekao: "Ono što smo mi učinili, a vi niste, je zavaravanje ljudi". Drugi je primjer kada je Juan Manuel Santos, bivši predsjednik Republike Kolumbija i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2016. godine, tokom jednog spora rekao: "To ne poništava broj glasova koji su dati u prilog korupciji". U stvarnosti, on je mislio, "Glasovi koji su dobijeni tokom ponovnih izbora". Kroz prethodne primjere, možete vidjeti da lapsus linguae može izbaciti na površinu osjećaj krivice osobe. Ovo je jedna od najpoznatijih manifestacija nesvjesnog u svakodnevnom životu. Motivirano zaboravljanje: Još jedan primjer manifestacija nesvjesnog u svakodnevnom životu Sadržaj koji imamo u sjećanju nije uvijek dostupan. Svi smo to osjetili barem jednom, kada se dio našeg pamćenja zatvorio baš onda kada smo tražili određenu uspomenu na nešto. Ovo se posebno događa s konkretnim elementima kao što su riječi. Ono što je čudno jeste da zaboravljamo nešto što bi stalno trebalo imati na umu ili ono što često radimo. Na primjer, kada zaboravimo na zadatak na koji nas je neko podsjetio mnogo puta. Ili kad zaboravimo ime saradnika sa kojim svakodnevno razgovaramo. Drugi uobičajeni primjer toga je kada naš um postaje prazan tokom prezentacije, iako smo proveli sate učeći i proučavajući. Svi ovi primjeri su, pod paradigmom psihoanalize, manifestacije nesvjesnog. Ono što se događa jeste da postoje čimbenici koji nas vode da odbacujemo određene informacija jer su one povezani sa željama, strahovima ili bilo kojim drugim sadržajem koji nismo obrađivali. Zaboravljamo na zadatak koju nismo željeli učiniti na prvom mjestu, ime osobe koja nam se ne sviđa, ili što ćemo reći ukoliko se ne slažemo sa nekim. "Neizražene emocije nikad neće nestati One ostaju žive pokopane i kasnije će se pojaviti na ružnije načine. " -Sigmund Freud- Frojdove omaške Frojdove omaške ili paraprakse slične su prekidima u mislima. Međutim, nemaju nikakve veze sa jezikom, već sa samim djelovanjem.
To se događa u situacijama kada želimo učiniti nešto i završavamo radeći potpuno suprotno, a da ne znamo zašto. Naš nesvjesni um pobjeđuje naš svjesni um jer su naše skrivene želje jače od onih koje prepoznajemo.
Evo primjera Frojdovih omaški. Idemo na vrlo zastrašujuću zubarsku kontrolu javnim prevozom. Sigurni smo da idemo pravim putem. Međutim, završimo vrlo daleko od našeg odredišta jer smo ušli u pogrešan autobus ili metro stanicu. Hipoteza bi bila da nam naša odbojnost prema stomatološkom pregledu nameće našu nesvjesnu želju da ne odemo tamo. Sve ove manifestacije nesvjesnog u svakodnevnom životu mogu otkriti ono što nosimo duboko u sebi. One nisu pogrešne. One jednostavno iznose na površinu sve one stvari unutar nas koji žele izaći na ovaj ili onaj način. "Od pogreške do pogreške, otkrivamo čitavu istinu". -Sigmund Freud-
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|