Matilda efekat: diskriminacija žena u naučnim krugovima

Na slice: Liza Majtner, zaboravljena naučnica koja je trebalo da dobije Nobelovu nagradu

Da li znate koliko je Nobelovih nagrade pošlo muškarcima u poslednjih 120 godina? Šta se dešava sa ženama? Evo tačnog podatka: 817 nagrada je pošlo muškarcima, i samo 47 ženama. 

Matilda efekat se odnosi na seksizam (diskriminaciju suprotnog pola) i represiju žena u naučnim krugovima, i negaciju njihovog doprinosa.
Ovdje se otvoreno govori o vremenima kada su žene naučnici dobijale manje nagrada, počasti i priznanja od muškaraca, iako je njihov rad bio podjednako bitan, ako ne i važniji.

Biblijsko porijeklo Matilda efekta

Da bi se Matilda efekat shvatio, prvo morate da znate kako je nastala muška verzija, tj. Matej efekat. Robert K. Merton, je sociolog koji je skovao ovaj termin. On je koristio riječi Svetog Mateja kako bi objasnio fenomen koji se ticao nekoliko apsekata života. U Besjedi o Talentima, Matej daje jednu vrijednu lekciju: 

“Uzmite talenat od njega, i dajte ga onome sa deset talenata. Jer onima koji imaju dovoljno, daće se još više, i oni će imati obilje; a od onih koji nemaju ništa, oduzeće se čak i to malo.”
-Matej 25: 14-30, Besjeda o Talentima-

Objašnjeno jednom rečenicom: Efekat po kome bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

Žene u nauci: Matilda efekat

Ovdje se radi o tome kako posao obavljen od strane nepoznatih ljudi dobija manje pažnje, razmatranje i priznanja u poređenju sa radom nije toliko bitan,  ali ga obavljaju već poznati ljudi.
Teorija pokušava da objasni zašto se rad manje poznatih ljudi ne pominje tako kao rad poznatih ljudi, čak i kada njihov rad nije ni važan, niti išta posebno. To je razlog zašto ljudi bez sponzora (marketinga) ili koji su suviše mladi često završe u pozadini. Oni završavaju skriven ispod gigantskih sijenki poznatijih autora.

Matilda efekat je teorija Margaret V. Rositer (Margaret V. Rossiter) objavljena 1993. godine. Ova istoričarka je iskoristila Matejev efekat kao osnovu za govor protiv načina na koji je ženski rad i dorinos posmatran kao manje vrijedan rad i doprinos muškaraca.
Ona je željela da govori protiv načina na koji se žene tretiraju u naučnim krugovima: kada se njihova naučna otkrića i istraživački rad guraju sa strane samo zato što su ženskog roda. Stvar je u tome što im se daje manje vrjednovanja i priznanje nego da su muškarci.

Žene su malo pomalo krčile svoj put u unutar svijeta nauke. U nekim zemljama, nažalost, još uvijek im nije omogućeno dase školuju ili posjeduju vozačku dozvolu.  Zatvorili ne mogu da zarade stepeni ili disk. U većini drugih zemalja mogu da steknu univerzitetsku diplomu, čak i više, ali i dalje ne rade u istim uslovima kao i muškarci.

Muškarci nemaju samo prednost sa nagradama. Osim nagrada, postoje pitanja zarade, radnih mjesta, finansiranja istraživačkog rada i publikovanja. Ovo su sve oblasti u kojima muškarci imaju više prednosti samo zato što su muškarci.
Zbog toga, brilijantni ženski fizičari, hemičari, sociolozi i doktori završavaju “po strani”. Sistem će samo arhivirati njihov rad i zanemariti ga bez ikakvih objašnjenja. One završe bez priznanja koje zaslužuju.

Matilda Džoslin Gejdž
Margaret Rositer je nazvala efekt po aktivistkinji, slobodnom misliocu, plodnoj autorki i pioniru u američkoj sociologiji Matildi Džoslin Gejdž. Bila je jedan od pionira u borbi za jednaka prava žena.
Matilda Dž. Gejdž je takođe ostala upamćena po tome što je podržavala Viktoriju Vudhal, jednu od prvih žena koja se kandidovala za mjesto predsjednika SAD-a. Bila je majka u velikoj porodici, objavila je puno radova u kojima je govorila o nedostatku slobode i pozivala na jednake mogućnosti za žene.
Matilda efekat nastoji da govori protiv onoga što izaziva patnju žena u njihovim profesionalnim životima.

Matilda efekat u današnjem svijetu

Istina je da slučajevi koji mogu poslužiti za Matilda efekat nisu samo oni iz prošlog vijeka: žene i danas doživljavaju velike nepravde u svojim profesionalnim života. Poslovni svijet je samo jedan od mnogih primjera gdje se žene i dalje suočavaju sa diskriminacijom.

Rozalind Frenklin, još jedna naučnica čiji je rad ostao nenagrađen i zaboravljen

Da vidimo primjere. Kada su Nobelove nagrade u pitanju, činjenica je da su najveće nagrade pošle muškim naučnicima. Liza Majtner i Rozalind Frenklin su dvije žene koje su jako puno doprinijele naučnoj sferi. Majtner je odigrala bitnu ulogu u otkrivanju nuklearne fisije. Rozalind Frenklin je dala veliki i ključni doprinos u razumijevanju molekulske strukture DNK, što je pomoglo naučnicima da razumiju način na koji se genetska informacija prenosi sa roditelja na djecu.

Ali nijedana od ovih žena nije dobila nikakvo priznanje od odbora za Nobelu nagradu. Ipak, njihove muške kolege jesu dobile priznanje - zahvaljujući njihov radu i otkrićima. Slučaj Lize Majtner je jedan od najboljih primjera kako naučna otkrića žena završe potpuno zanemarena od strane odbora za Nobelovu nagradu.

Istina je da je dosta posla odrađeno na dostizanju jednakosti između muškaraca i žena, ali je takođe istina da je još uvijek ostalo puno posla. Svijet mora shvatiti da se vrijednost nečijeg rada, truda i doprinosa ne mjeri “po polu”. Ovo je još jedna vrsta primitivizma koja se mora iskorijeniti iz ljudskog uma.
​​