Misli nas ili razbolijevaju, ili liječe

Zdravlje i bolest se danas se posmatraju kao složena ravnoteža interakcije tijela i uma, organizma i misli.

Malo po malo razvijaju se redukcionistička gledišta koja su umanjila važnost uticaja subjektivnog svijeta na naše tijelo, i kao rezultat toga na bolesti i iscjeljenje.
Konvencionalna medicina postepeno postaje svjesna granica svog fokusa. Dvadeseto stoljeće je obilježila paradigma u kojoj prevladavala ideja da je tijelo mašina, stroj.  ​

Posmatrano sa tog gledišta, organizam je bio poput "uređaja" sastavljen od različitih komada, a bolest je posmatrana kao disfunkcija u jednom od tih dijelova, funkcionalna i strukturna.
Međutim, zahvaljujući napretcima u medicini, bilo je moguće dokazati da unutarnja dimenzija ima snažan utjicaj bilo direktno ili indirektno, na zdravlje neke osobe. Zato se kaže da nas misli - i njihov uticaj -  ili razbolijevaju ili liječe. ​

​Farmakološka medicina i medicina misli
Bruce Lipton je doktor ćelijske biologije i autor nekoliko knjiga. Podrobno je proučavao zdravlje, bolesti i uticaj misli. Njegova otkrića i zaključci doista su zanimljivi.

Lipton ističe da je farmakološka medicina praktično neuspjeh. To je zbog činjenice što hemijska medicina uzrokuje određene efekte koji su nepovoljni, ako ne i nepovoljniji od same bolesti. On navodi da mnogi lijekovi i sami mogu dovesti do smrti osobe tokom vremena.
Takođe je tvrdio da je prirodno okruženje ćelije krv i da promjene u krvi uzrokuje nervni sistem. Istovremeno, nervni sistem je prirodno okruženje misli i osjećanja. Sa Liptonove tačke gledišta, misli i osjećanja su ta koja nas na kraju razbolijevaju i oni takođe imaju mogućnost da pomognu iscjeljenju.

Snaga misli i tijelo
Ne samo Bruce Lipton, već je i mnogo drugih istraživača koji naglašavaju veliku moć misli u procesu bolesti i ozdravljenja. Čak i najvještiji liječnici u farmakologiji znaju da ako neko pati od nečega postoji veća vjerovatnoća da će se osoba iscjeliti ako ostane u okruženju ispunjenom ljubavlju i povjerenjem.

Ovo nije ezoterično znanje, niti je nešto natprirodno. Snaga naših misli se takođe može objasniti hemijom. Kada je osoba suočena sa nečim ugodnim, ili uživa u pozitivnom podsticaju, njihov mozak izlučuje dopamin, oksitocin i niz tvari koje ćelijama donose dobre zdravlje. Suprotno se događa kada je podsticaj negativan, uzrokujući strah, bijes ili neku drugu destruktivnu emociju.

Svaki dan organizam preduzima titanski zadatak: proizvodi stotine trilijuna novih ćelija kako bi zamijenio one koje odumiru. Takođe se mora odbraniti od tisuća patogenih elemenata koji ugrožavaju zdravlje. Ako se vaše tijelo osjeća kao da se svakodnevno mora boriti protiv visoko negativnih podražaja iz okoliša, potrošiće svu svoje energije na ovo i zanemariti druge funkcije. Posljedica: lakše ćete se razboljeti.

Između sugestije i energije
Placebo efekat je proučavan u različitim kontekstima, a rezultati otkrivaju njegov uticaj na našu tjelesnu percepciju. Zapravo, nekoliko lijekova koji se danas nalaze na tržištu imaju malo bolji učinak od onih koje ima placeba. Placebo je neosporni dokazi da uticaj naših misli - u slučaju placebo učinka, naših očekivanja - može biti nevjerovatno snažan: vjerujete da će vas ozdraviti i intenzitet simptoma opada.

Kvantna fizika je istakla važnost energije koja je konačni sastav materije. Svako i sve je, u svom primitivnom fizičkom obliku, energija. Zato se novi lijekovi orijentišu više ka uravnoteženju energije nego na hemijsko modificiranja tijela. Polazi se od ideje da se bolest pokreće zbog neuravnotežene energije.
Te neravnoteže često dolaze zbog programiranja da se negativno razmišlja, što počinje još u djetinjstvu. Možda ste sebe svjesno uvjerili da morate razmišljati na jedan način, a ipak vas nešto duboko sprječava da to učinite. Dakle, ono što se treba promijeniti nisu vaše svjesne misli, već nesvjesno programiranje koje nosimo sa nama od naših ranih godina života. To je način na koji možemo doprinijeti promjenama koje podstiču mentalno zdravlje i, nadalje, tjelesno zdravlje.

Ovdje je bitno naglasiti da se važnost farmakologije u pojedinim slučajevima nikako ne treba poreći: posebno kada se radi o razornim i teškim bolestima, kada pacijentu treba olakšati patnju i bolove. Ono što se u ovom članku želi pojasniti je da su mentalno zdravlje i psihološko blagostanje dva elementa s jakim uticajem koji mogu ili poboljšati ili pogoršati dijagnozu i stanje. ​