Prilikom liječenja traume, korisno je odlučiti se za specijalizirane terapije u ovoj oblasti. Postoje različite vrste koje su ispitane, odnosno iza njih stoje naučna istraživanja i dokazi. O njima ćemo govoriti u ovom članku.
Najbolje terapije za liječenje traume obično su podijeljene u dvije oblasti. Postoje one koji se fokusiraju na sam neželjeni događaj i one koje se bave simptomima. Obje vrste psiholoških intervencija su sve češće u praksi. To je zato što mnogi ljudi treba da zacijele rane nastale traumatskim iskustvima.
Paul Conti je jedan od najpoznatijih psihijatara na ovoj oblasti. U svojoj knjizi Trauma: The Invisible Epidemic (2022) on navodi da je skoro 70 posto stanovništva prošlo ili će proći kroz traumatičan događaj u nekom trenutku svog života. Prema neprofitnoj organizaciji Mental Health America, traumatski događaji su vodeći uzrok dugotrajnog invaliditeta širom svijeta. Štaviše, poremećaji anksioznosti i depresije povezani sa traumom su među najčešćim stanjima zbog kojih ljudi traže liječenje. Stoga je bitno da valjani i efikasni resursi budu dostupni osobama koje se bore sa posljedicama traume.
“Ono što mnogi ne razumiju je da se ljudi fundamentalno mijenjaju traumom. Biološki se mijenjaju. Oni se mijenjaju u smislu ekspresije gena, hormona, hemije i neurotransmitera, i to traje zauvijek.” -Paul Conti- Najbolje terapije za liječenje traume Psihološka i emotivna trauma ne utiče samo na mozak. Ona ne mijenja samo naše načine razmišljanja, osjećanja, pamćenja ili obrade stvarnosti. Ovi bolni događaji takođe utiču i na fizičko tijelo. Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Kejptaunu (Južna Afrika) navodi da traume trajno utiču na čitavu našu biologiju. Što prije započne terapijski pristup, to će liječenje biti efikasnije. Međutim, problem je što su mnogi ljudi koji su započeli terapiju proveli godine, pa i decenije, noseći se sa nevidljivim bolom traume. Pronalaženje puta do oporavka i izlječenja može biti dugo i teško, ali postoje alati za postizanje toga. Evo nekih od najboljih terapija za liječenje traume. 1. Terapija kognitivnom procesiranja (CPT) Terapija kognitivnog procesiranja (CPT) je tretman sa naučnim dokazima koja se fokusira na preformulisanje mentalnih šema povezanih sa traumom. Cilj ovog modela je da pojedinac integriše proživljeno iskustvo sa manjim teretom patnje. Takođe da razvije zdraviju viziju sebe i svijeta. (Resick et al., 2008b; Williams et al., 2011). To pacijentima omogućava da izazovu i promijene disfunkcionalna uvjerenja koja ih drže vezanima za traumatski događaj. Ovaj model je razvio Dr Patricia Resick 1990-ih godina. On djeluje na bolne spoznaje koje nastaju u ovim kontekstima. 2. EMDR (eye movement) terapija EMDR terapija je jedna od najefikasnijih u liječenju traume. Razvila ju je 1980-ih Francine Shapiro, neurolog i kognitivno-bihejvioralni psihoterapeut. Ona je tražila plan intervencije sa boljim rezultatima za ratne veterane. Bazira se na tehnici pokreta očiju ili bilateralne stimulacije. Ova vrsta moždane stimulacije pomaže pacijentu da procesuira svoju traumu dok se njegov emocionalni bol ne ublaži. Tokom ovog procesa evociraju se emocije, sjećanja i slike na kojima pacijent i psiholog rade, kako bi pacijent integrisao bolno iskustvo. EMDR model se zasniva na pretpostavci da ritmični pokreti očiju omogućavaju da se traumatska sjećanja obrađuju na manje uznemirujući način. Članak objavljen u Frontiers in Psychology (2017) navodi da je EMDR terapija takođe korisna u liječenju psihotičnih ili afektivnih simptoma i hronične boli. Opšta ideja koja je proizašla iz ovog istraživanja je da EMDR može biti posebno efikasan kod ljudi koji su iskusili složene i ponavljajuće traume tokom vremena. Na primjer, emocionalno zlostavljanje u djetinjstvu. 3. Trauma Relief Unlimited (TRU) Roberta Ccione-a Još jedna preporučena terapija za liječenje traume je Trauma Relief Unlimited (TRU) koju je kreirao Dr Robert Ccione. Ova terapija se više fokusira na simptome nego na porijeklo traumatskog iskustva. Cilj ove terapije je smanjenje cjelokupne kliničke slike povezane sa efektima posttraumatskog stresa. To je neverbalna terapija pokretima tijela i umjetničkim tehnikama. Pacijent se upućuje da naslika crteže koji djeluju kao katarzični resursi. Terapeut vodi pacijenta da izvede niz pokreta za ublažavanje anksioznosti i stresa. Ovo nije terapeutski resurs usmjeren na depresiju ili porijeklo traumatskog iskustva. Umjesto toga, ova terapija nastoji smanjiti emocionalni bol, tjelesnu reaktivnost, stres i tjeskobu. Mnogi ljudi puste da prođe vrijeme prije nego što potraže pomoć zbog traume doživljene u djetinjstvu ili adolescenciji. To kašnjenje sa terapijom uvjetuju njihovo postojanje. Psihološka terapija je najbolji alat za vraćanje kontrole nad vlastitim životima. 4. Kognitivno - bihejvioralna terapija usmjerena na traumu (TF-CBT) Kognitivno-bihejvioralna terapija usmjerena na traumu (TF-CBT) je zaista koristan model za rješavanje bolnih događaja iz djetinjstva i adolescencije. Zapravo, trauma povezana sa zlostavljanjem i/ili maltretiranjem doživljena u ovom trenutku je najčešća. Ova terapija pomaže pacijentu da prepozna kako psihološka trauma funkcionira i razumije vlastite reakcije na iskustvo. Takođe pomaže pacijentu da oblikuje zdraviji mentalni pristup kojim se smanjuju uznemirujuće i iskrivljene vizije. Koristi tehnike kao što su kognitivno restrukturiranje, emocionalna regulacija i izlaganje averzivnim stimulansima, ako je to primjenjivo. 5. Somatske terapije Među najzanimljivijim i najkorisnijim terapijama za liječenje trauma su somatske terapije. Pristup somatskog iskustva (SE) razvio je Dr Peter A. Levine. On tvrdi da svako bolno iskustvo koje nije pravilno obrađeno proizvodi disfunkciju u nervnom sistemu. To, između ostalog, izaziva pojavu simptoma kao što su kontinuirana pripravnost, doživljavanje svega kao prijetnje, nesanica, problemi sa koncentracijom i emocionalna disregulacija. Somatske terapije pomažu u smanjenju simptoma povezanih sa psihičkom traumom. Postepeno, pacijentu se pomaže da reguliše emocije povezane sa njegovim sjećanjima, čime se opšta patnja minimizira. Somatski pristup vodi pacijenta da postane svjestan fizičkih senzacija povezanih sa traumatskim događajem. Ovdje se polazi od ideje da su um i tijelo povezani. Stoga, inkapsulirana sjećanja uvijek ostavljaju trag na tijelu.
Mnogi ljudi koji pate od traume takođe imaju hroničnu bol u tijelu. U tim slučajevima, somatske terapije su izuzetno korisne.
Pronađite terapiju traume koja vam najviše odgovara Kao što vidite, postoje različite terapijske opcije za liječenje traume. One koji su fokusirani na simptome (kao što su somatska terapija) neće biti korisni ako imate komorbiditete. Na primjer, trauma često uzrokuje poremećaje raspoloženja. U ovim slučajevima, kognitivno-bihevioralni pristup je korisniji. Da bi se postavila tačna dijagnoza, neophodno je konsultovati specijaliste. Nikada ne smijete ostaviti po strani ili potisnuti svoj bol i nikada se ne treba ponašati kao da se to nikada nije dogodilo. Trauma je kao mrlja od mastila. Zamagljuje sve: vaš društveni život, poslovni život, pa čak i vaše zdravlje. Postoje efikasni alati za zatvaranje ovih rana, vraćanje kontrole nad svojim životom, pa čak i nade u budućnost. Ono što se dogodilo u prošlosti može se izliječiti zahvaljujući ovdje opisanim terapijama. Nikada ne biste trebali oklijevati da potražite pomoć. STRUČNE REFERENCE/STUDIJE/LITERATURA: 1. Cicione, R.M., Fontaine, L.A., y Williams, C.N. (2002). Trauma Relief Unlimited: un estudio de resultados de un nuevo método de tratamiento. Trauma y Pérdida: Investigación e Intervenciones, 2(2), 25-33. https://traumareliefunlimited.com/Trauma%20relief%20unlimited%20research%20paper%20whole.pdf 2. Dalvie, S., & Daskalakis, N. P. (2021). The Biological Effects of Trauma. Complex psychiatry, 7(1-2), 16–18. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8443929/ 3. Shapiro, F (1989). Efficacy of the eye movement desensitization procedure in the treatment of traumatic memories. Journal of Traumatic Stress, 2(2), 199–223. https://psycnet.apa.org/record/1989-40656-001 4. Thomas, F. C., Loskot, T., Mutschler, C., Burdo, J., Lagdamen, J., Sijercic, I., Lane, J. E. M., Liebman, R. E., Finley, E. P., Monson, C. M., & Wiltsey-Stirman, S. (2023). Initiating Cognitive Processing Therapy (CPT) in Community Settings: A Qualitative Investigation of Therapist Decision-Making. Administration and policy in mental health, 50(1), 137–150. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9832073/ 5. Valiente-Gómez, A., Moreno-Alcázar, A., Treen, D., Cedrón, C., Colom, F., Pérez, V., & Amann, B. L. (2017). EMDR beyond PTSD: A Systematic Literature Review. Frontiers in psychology, 8, 1668. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5623122/
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|