Naš mozak nas može liječiti

Svaka nova misao, svako novo znanje i iskustvo mijenja naš mozak. Ovaj plastični, složeni i fascinantni organ može nam biti saveznik u liječenju bolesti ili sprečavanju bolesti. Stoga, ako razumijemo da se naš mozak može zacijeliti, tada možemo isprobati nove mentalne pristupe i tehnike.

Priznati stručnjak za područje moždane plastičnosti nesumnjivo je Dr Alvaro Pascual-Leone. Istraživač je, profesor i direktor Medicinskog fakulteta u Harvardu u Berensonu Allen (Massachusetts, SAD). Ukratko, Pascual-Leone je velika svjetiljka u području neurologije.

Svjesni smo da bi fraza "Naš mozak nas može izliječiti" mogla dovesti do više nerazumijevanja. Stoga želimo još jednom naglasiti: Mozak ne liječi hronične bolesti. Međutim, ponekad možemo spriječiti takve bolesti i čak ublažiti njihove simptome jer poboljšavamo svoje navike.
Prema profesoru Pascual-Leoneu, trebamo shvatiti da je na nama "oblikovati" svoj mozak. Tako da on može postati naš saveznik umjesto neprijatelj. Okruženi brižnim i iskrenim ljudima, znatiželjnim i otvorenim, pozitivnim razmišljanjem i smivanjem učinaka stresa, nesumnjivo možemo poboljšati svoje zdravlje i dobrobit.

Mi smo oni koji oblikujemo sopstveni mozak
Naš mozak je pun tajni, usporedivih sa složenim zvjezdanim sazvežđem. Svakog dana učimo više o „kozmičkim prostorima“ koji se protežu iza našeg čela. Danas postoji mnogo neuroznanstvenika koji poput astronauta pregledavaju i istražuju naš moždani svemir.

• Tako danas znamo da svako iskustvo i svako ponašanje mogu promijeniti naš mozak.
• Otkrili smo i proces nazvan neurogeneze koji opisuje sposobnost našeg središnjeg živčanog sustava da proizvodi nove neurone.
• Studije poput Dr Chunmei Zhao i Fred H. Gage sa sveučilišta u Kaliforniji, pokazali su koliko je ovaj proces važan u prevenciji i smanjenju učinaka zdravstvenih problema poput depresije, gubitka pamćenja ili neurodegenerativnih bolesti.

Bez sumnje, ovo je jedno od najzanimljivijih područja neuroznanosti, jer su donedavno znanstvenici vjerovali da možemo stvoriti nove neurone tek u prvim godinama našeg života.

Geni ne određuju hemiju našeg mozga
U neurobiologiji uvijek treba uzeti u obzir dva aspekta: genetiku i epigenetiku. Ova dva čimbenika određuju koliko je vjerovatno da će naš mozak razviti određene bolesti.
Kada je u pitanju sprječavanje bolesti, trebali bismo uzeti u obzir da geni ne određuju 100% naše zdravlje. Na nama je da razvijamo nove prakse i treniramo svoju mentalnu otpornost. Mi možemo postati onaj koji oblikuje sopstveni mozak, što nam može pomoći da očuvamo zdrav mozak koji smanjuje potencijalni rizik od bolesti.

Plastični mozak je zdrav i elastičan organ
Naš mozak nas može liječiti jer ima zadivljujuću sposobnost koja se zove plastičnost. Ali što to točno znači?
Plastičnost je sposobnost našeg živčanog sustava da se mijenja, da reagira na naše okruženje. Ovo je evolucijska prednost koja nam omogućuje bolju prilagodbu općim izazovima u okolišu.
Kada govorimo o neuroplastičnosti, mislimo na sve promjene u našem mozgu koje se temelje na iskustvu. Primjerice, otpornost je dobar primjer neuroplastičnosti jer pokazuje našu izvanrednu sposobnost da prevladamo nevolje učenjem i primjenom novih strategija.

Kako možemo „oblikovati“ svoj mozak?
Već znamo da je plastičnost mozga ključna vještina koja nam omogućava da se suočimo sa životnim izazovima. Uz to, istraživači su otkrili da određeni aspekti, poput takozvane kognitivne rezerve, omogućavaju bolje upravljanje neurološkim poremećajima.
Da bismo postali kipar vlastitog mozga, postoje jednostavni alati koje možemo koristiti. Oni su od velike koristi za naš mozak jer mogu podstaći razvoj novih neuronskih veza. Ovi alati pozitivno djeluju na naš mozak, stimuliraju, štite i optimiziraju.
Pogledajmo što preporučuje Pascual-Leone.

Zdrave prehrambene navike
Raznolika i uravnotežena prehrana pozitivno utiče na naše zdravlje. Trebali bismo nastojati kupovati svježe proizvode i izbjegavati previše šećera bilo koje vrste.
U prehranu trebamo uključiti hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, magnezijumom, triptofanom, vitaminom K i antioksidansima.

Redovita tjelesna vježba
Naš sjedilački način života jedan je od najvećih neprijatelja našeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Stoga je preporučljivo uključiti tjelesnu aktivnost u svakodnevni život. Samo pola sata hoda dnevno može puno učiniti.

Meditacija i pozitivne misli
Znanost već neko vrijeme proučava učinke meditacije na naše zdravlje. U stvari, studija sa sveučilišta Harvard u Massachusettsu pokazala je da meditacija može ublažiti anksioznost i stres.
Pored toga, nakon što uspijemo zauzeti pozitivan stav prema životu, naš mozak nas može početi liječiti. Pozitivne misli poboljšavaju zdravlje mozga, smanjuju napetost i, osim toga, povećavaju našu sposobnost učenja novih stvari.

Spavajte duboko i spokojno
Postoje ljudi koji spavaju samo 6 sati i osjećaju se potpuno dobro ujutro. Ostali trebaju spavati oko 9 sati svake noći da bi se osjećali odmorno. Najvažnije nije broj sati spavanja, već kvaliteta spavanja. Nikada ne smijemo potcijeniti faktor sna jer je on važan za zdrav mozak.

Pozitivni odnosi
Naš mozak treba socijalnu interakciju. Imati dobru mrežu prijatelja na koje se možemo osloniti pomaže nam u boljem upravljanju problemima mentalnog zdravlja, jačanju neuronskih veza i povećanju naših kognitivnih rezervi.
Prijateljstvo je sinonim za zdravlje, baš kao što je i ljubav. Trebali bismo težiti održavanju odnosa koji nas čine sretnima, umjesto da ulažemo u odnose koji nas čine nesretnima. Vjerovali ili ne, to će nas iz dana u dan činiti zdravijima.

Sada kada znamo da nas mozak može iscijeliti, trebalo bi razmisliti o uvođenju boljih navika. Sjetite se da možete biti kipari ovog organa, sposobni uticati na sopstvenu dobrobit i čak smanjiti rizik od bolesti.