U naučnim krugovima se do danas smatralo da se voda neprekidno kreće kroz drveće procesom zvanim osmoza.
Sada su otkrili da se stabla i grane drveća zapravo skupljaju i šire kako bi "pumpali" voda od korijenja prema listovima, slično onome kako naša srca pumpa krv kroz naše tijelo.
Jedina razlika između našeg pulsa i pulsa stabla je što je puls drveta sporiji, i "otkucava" jednom u svaka dva ili tri sata, i umjesto što reguliše krvni pritisak, otkucaj srca drveća reguliše vodeni pritisak. András Zlinszky, Sveučilište Aarhus u Holandiji, izjavio je za "New Scientist":
"Otkrili smo da većina stabala ima redovite periodičke promjene u obliku koji se sinhronizuje kroz cijelu biljku ...što podrazumijeva periodične promjene pritiska vode." Stablo koje "pumpa" pokret U svojoj studiji iz 2017. godine, Zlinszky i njegov kolega Anders Barfod koristili su zemaljsko lasersko skeniranje kako bi pratili 22 stabla i vidjeli kako se oblik njihovih krošnji mijenja. Mjerenja su sprovođena tokom noći u staklenicima kako bi isključili sunce i vjetar kao faktore koji doprinose kretanju drveća. Kod nekoliko stabala, grane su se pomicale gore i dolje za oko centimetar svakih par sati. Nakon proučavanja aktivnosti noćnog stabla, istraživači su došli do teorije o tome što znači kretanje. Vjeruju da je gibanje drveta znak da stablo crpi vodu iz svojih korijena. To je, u biti, "otkucaj srca" drveta.
Zlinszky i Barfod objašnjavaju ovu teoriju u svojoj najnovijoj studiji u časopisu "Signalizacija i ponašanje biljaka" ("Plant Signaling and Behavior"). Zlinszky je dalje naveo:
"U klasičnoj biljnoj fiziologiji, većina transportnih procesa se objašnjavaju kao konstantni tokovi sa zanemarljivom fluktuacijom u vremenu. Ne postoje fluktuacije s vremenskim razdobljima kraćim od 24 sata."
No, istraživači još uvijek ne razumiju kako funkcioniše pokret "pumpanja". Predlaže se da možda stablo nježno stiska vodu, gurajući je kroz ksilem, sistem transportnog tkiva u drvetu, čiji je glavni posao transport vode i hranjivih tvari od korijenja do grana i lišća.
Stabla 'idu na spavanje' noću Godine 2016. Zlinszky i njegov tim objavili su još jednu studiju koja pokazuje da se stabla breze "spavaju" noću. Istraživači vjeruju da je spuštanje/opuštanje grančica prije zore posljedica smanjenja unutarnjeg pritiska vode. Bez fotosinteze tokom noći koja bi pokrenula pretvaranje sunčeve svjetlosti u jednostavne šećere, stabla vjerovatno štede energiju opuštajući grane koje bi inače bile okrenute suncu. Ti pokreti breza su cirkadijski, tj. slijede ciklus dana i noći. Njihova nova otkrića su nešto sasvim drukčije, jer se pokreti događaju u mnogo kraćim intervalima. upliftconnect.com
0 Comments
Your comment will be posted after it is approved.
Leave a Reply. |
|