Novac i prekomjerna potrošnja kao terapija i bijeg od stvarnih problema

Fotografija: cargocollective.com, Consumerism and Materialism

Novac koristimo za kupovinu robe i usluga. Makar bi tako trebalo. Međutim, kako stvari stoje danas, trošenje ili stvara određene emocije, ili kod određenih ljudi "liječi" one bolne. Istina je, mnogim ljudima u životu glavni cilj u životu je da imaju "brdo novca" samo iz jednog razloga: da bi ga konstantno trošili, čak i na stvari koje im ne trebaju. O čemu se ovdje radi? ​

Da li ste rob konzumerizma? 

Iako je tužno priznati ili prihvatiti, kupovina stvari pomaže nekim ljudima da prikriju neki nedostatak ili nadoknaditi druge stvari koje im fale, poput ljubavi. Međutim, može se desiti da upadnu u zamku trošenja više nego što imaju ili mogu priuštiti.

Sadašnja ekonomija je takva želi ljude u dugovima. Ona nas podstiče da potrošimo više novca nego što zarađujemo, tako što će "olakšati" našu kupovinu i potrošnju što je više moguće. Tjeraju nas da trošimo jer znaju da svako od nas ima neku vrstu "prtljaga". Marketinški trikovi čine sve što je moguće kako bi nas uvjerili da odlaskom u kupovinu možemo riješiti naše probleme. Iako to možda ne čine direktno, definitivno nam upućuju savjete i prijedloge.

Trošenje novca kako biste prikrili ono što vam nedostaje
Ljudi koji imaju tendenciju da troše puno novca obično nemaju podsticaja ili motivacije u životu.
Odlučili su se kupovati i trošiti kako bi se "osjećali bolje". To je zato što kupovina hrani nesvjesni osjećaj moći i kontrole. Radnje i prodavnice su vam pred očima i ti si taj koji odlučuje što da kupi a što da ne kupi. Klijent je uvijek u pravu i uvijek se tretira na odgovarajući način.

Život u dugovima takođe može biti mehanizam za "obradu" raznih nelagoda u životu. Pad u kreditne zamke mnogima pomaže da pokriju neriješenu tugu ili nemilosrdnu tjeskobu.

"Ljudi ne kupuju robu i usluge. Kupuju odnose, priče i magiju."
-Set Godin-

Mnogima je lakše pomisliti da ne mogu spavati noću jer duguju novac nego zbog onoga što osjećaju. Takođe je lakše obratiti pažnju na bankovne račune i dobiti novac od banke nego prihvatiti i riješiti se nezadovoljstva.

Manipulacija tjera ljude da troše novac
Postoje dvije psihološke stvarnosti koje olakšavaju manipulaciju potrošačima: strah i krivica.

Uvjerljivi mehanizmi sa kojima se oglašavači gotovo uvijek igraju su emocije. Oni vam šalju indirektnu poruku. U reklamam je uobičajeno pokazati dnevnu situaciju u kojoj su udobnost i smirenost direktno povezani sa kupovinom proizvoda. Naravno, na ljudima koji gledaju je da protumače ono što se događa, ukoliko ne kupe dati proizvod. ​

Postoje i drugi načini manipulacije. Sveučilište Cornell izvelo je eksperiment 1977. godine.
​Istraživači su ispitanicima dali lažni test. Jedan od sudionika, koji je bio infiltrirani istražitelj, napustio je sobu i vratio se s besplatnim soda napicima za neke od njih. Na kraju testa, infiltrirani istražitelj ih je upitao da li žele da kupe ulaznica za tombolu. Ljudi koji su dobili sodu kupili su duple ulaznice.

Ponovili su eksperiment još jednom, bez slobodnih gaziranih pića. Tada je samo mali broj sudionika kupio ulaznice. Zaključili su da pokloni podstiču ljude na kupovinu i trošenje novca. To je razlog zašto određene robne marke daju uzorke u supermarketima. Ovo takođe možete vidjeti u drugim radnjama kada vam daju besplatne darove uz kupovinu proizvoda. Znaju da čineći to, vi možda poželite potrošiti više novca na njihove proizvode.​

Postoje mnogi primjeri toga. U stvari, određena područja specijalizirana su za proučavanje ponašanja potrošača. Sistem (osobito financijski) zahtijeva da želimo kupovati bez brige o tome da li upadamo u dugove. Oni nam prodaju fantastičnu lažnu kontrolu i zadovoljstvo, što je prvo što kupujemo. To je cijela poenta.