Nulti kontakt: kada odlučimo trajno okončati neki odnos

​Postoje slučajevi u našem profesionalnom i ličnom životu kad nam ne preostaje ništa drugo nego da napravimo distancu i uđemo u nulti kontakt. Činimo to kako bismo povratili kontrolu nad svojim životom, a prije svega da bismo zaštitili svoje emocije i dostojanstvo i da bi se prema nama odnosili onako kako zaslužujemo.

Jedna stvar koju nam pokazuju i razvojna i kognitivna psihologija jeste da većina ljudi nije spremna trajno odustati i ostaviti nešto iza sebe. Naše moždane stanice povezane su tako da gradimo odnose, povezujemo se socijalno i emocionalno. Pa kad se iznenada ovaj alarmni sistem isključi i upozori nas da je nešto „loše“, da nam vezanost nanosi više patnje nego radosti, više je nego uobičajeno da mu se suprotstavimo.

Nulti kontakt je sinonim za nadu. Dovoljno je jak da učini da uđemo u fazu koja nas oslobađa bilo kakvog zbivanja i tako pokreće promjenu sa sigurnošću i stabilnošću.

Ljudi će radije "zatamniti" neki odnos nego ga prekinuti. A to čine tako što je prekrivaju najsofisticiranijim "sjenama, slojevima i korektorima": samozavaravanjem poput „Ovo je samo privremeno, sigurno će se promijeniti“ , izmišljeni ciljevi poput „Sjutra ću ti reći šta mislim i okončati ovo lažno prijateljstvo“,  pa čak i kroz složene odbrane poput ugnjetavanja i izolacije. Na neki način zaboravljamo da su krajevi jednako potrebni kao i počeci.

Strah, htjeli mi to ili ne, uvijek će biti prisutan, kako onda kada se treba riješiti nečega ili nekoga, tako i kada nas život odvede u novu fazu. Stoga, postoje trenuci kada je najbolje da sa dostojanstvom uđemo u novi ciklus prekidajući kontakt sa onima koji su nam u nekom trenutku donijeli gorak okus nesreće i nezadovoljstva.

Nulti kontakt za povratak nade
Postoje odluke koje se moraju donositi na osnovu sigurnosti i snage. Da biste to učinili, treba naučiti oblikovati ono što mnogi psiholozi nazivaju „sirovim emocijama“. Ovu vrstu psihološke dimenzije možemo konstituirati kroz tri pristupa koja su složena za primjenu, ali obećavaju dobre rezultate:

• Prvo, razmislimo o mogućim posljedicama prekida ove veze, ovog posla, ovog odnosa sa nekim: stres, patnja, gubitak zdravlja su neki primjeri.

• Drugo, moramo biti u mogućnosti da učinimo nešto vrlo jednostavno, a to je da razjasnimo šta zaista želimo za sebe, na primer: želim da mi bude udobno i da vratim kontrolu nad svojim životom.   Napokon, moramo sebe poznavati dovoljno dobro da bismo znali šta je dobro za nas i zbog čega nam je neugodno. Kada nam to postane jasno, možemo se potvrditi u ovoj dimenziji.​

• ​Treće, želja za promjenom mora se probuditi pred sjenkom straha. Potrebno je usredotočiti se na impuls za poboljšanje ove konzervativne dimenzije gdje ista patnja može postati hronična.

Nakon razmatranja ovih aspekata, oblikovaćemo sirovu emociju sa kojom kombiniramo uvjerenje i ličnu snagu kako bismo donijeli čvrstu odluku tamo gdje nema mjesta za strah i neizvjesnost. Nakon što se svrha ispuni i ta osoba ili osobe budu obaviještene o njoj, takođe ćemo razmotriti hoćemo li primijeniti nulti kontakt.

​U kojim slučajevima je poželjno primijeniti nulti kontakt?​

• U stresnim vezama u kojima je potrebno izaći iz odnosa sa narcisom ili prijateljem koji dijeli iste destruktivne osobine.
• U odnosima sa članovima porodice gdje se šteta nastavlja kada nema znakova promjene, svijesti ili poboljšanja.
• Nulti kontakt preporučuje se i kada želimo iza sebe ostaviti radno okruženje i kolege koji su kršili naša prava i onemogućavali naš profesionalni razvoj.​

Nulti kontakt: imate pravo reći ne
Dobri vrtlari znaju da ruži s vremena na vrijeme treba orezivanje kako bi bila lijepa i zdrava. Ponekad ima više pupoljaka nego što može primiti, a ponekad njen grm zauzima prostor koji drugim ružama otežava rast. Rezidba, koja uklanja svaki kontakt sa dijelovima koji oštećuju grm ruže, od ključne je važnosti za njen rast i bujanje. 
​Isto vrijedi i za naše veze i odnose. Nije dovoljno samo malo držati distancu, čekati da se stvari promijene same od sebe ili spustiti lice i nastaviti zalijevati vrt pun korova. To je scenarij koji nas ne identificira. Imamo puno pravo da kažemo: „Ne želim više ovu patnju“,   a zatim da izvučemo svoje korijene sa tog mjesta kako više ne bismo dolazili u kontakt s onima koji tamo žive.

Nulti kontakt nas oslobaša tiranije štetnih odnosa
Postoje odnosi, ljudi i dinamika koje treba zvati onako kako zaslužuju: emocionalno zlostavljanje, manipulacija, traumatična vezanost, toksični partneri ili šefovi, sebične porodice ili lažni prijatelji. Pojašnjenje šta se događa s tim ljudima takođe će nam pomoći da sa većim povjerenjem donosimo odluke.
​
S druge strane, treba napomenuti da nulti kontakt u ovim slučajevima simbolizira puno pravo na postavljanje ograničenja. To implicira našu odlučnost da se oslobodimo tiranije onih veza koje su neko vrijeme vršile svoju moć u jednu svrhu: da nas fizički i emocionalno unište. To je ujedno i naše jedino jamstvo zaštite samopoštovanja i psihološkog integriteta.
​Dakle, nema potrebe da se bojite kada je u pitanju donošenje takve odluke. Pored toga, od nas se ne traži da se pravdamo ili objašnjavamo zašto smo to odlučili. Pod pretpostavkom da je najbolja stvar u ovoj novoj fazi  udaljenost i nulti kontakt sa kojim ćete se izliječiti i ponovo pokrenuti, nema potrebe za trošenjem više energije objašnjavajući nešto što drugi vjerojatno neće razumjeti.

Ako odlučimo otići, moramo to učiniti ispravno i s ciljem budućeg rasta, a ne s osjećajem krivice. Jer odluke koje se donose da bi se osigurali integritet i sreća služe i tome da nas učine gospodarima svoje sudbine, arhitektama svoje budućnosti s većom nadom. A na tom putu nema mjesta, a ni smisla za teret krivice.

(reference:
exploringyourmind.com)