Odsustvo problema ne garantuje sreću

Biti sretan ne zavisi od života u kojem nema problema. Međutim, stanje sreće zavisi od toga kako odlučite razmišljati o onome što vam se događa. Vidite li prijetnje ili izazove? Pogreške ili mogućnosti učenja?

Odsustvo problema ne vodi automatski prema sreći. Važnija je spremnost na promjenu i tolerisanje neizvjesnosti koju strah može proizvesti. Međutim, ako ovo sprovedete u praksi, može biti teško. Kao što je rekao Albert Camus, ljudi su opsjednuti pronalaženjem sreće kao da je to Sveti Gral. ​

Ali dobrobit nije cilj, to je svakodnevna vježba koja zahtijeva prilagodljive strategije i nove perspektive.
Prošlo je puno vremena otkad je Martin Seligman, psiholog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, istaknuo potrebu da se sagleda više od same patologije. Ustvrdio je da je takođe važno razmišljati o poboljšanju raspoloženja i poboljšanju dobrobiti. Pozitivna psihologija pojavila se na sceni 1990. godine. Od tada traje eksplozija teorija i dobronamjernih savjeta.
Svake godine izlaze tisuće knjiga o sreći. Sveučilišta nude stotine predavanja o toj temi, a ljudi poput Tal Ben-Shahara danas sebe smatraju istinskim guruima na te teme. Ovom području doprinosi i neuroznanost, a stručnjaci otkrivaju što se događa u vašem mozgu kada ste sretni i što možete učiniti da povećate sreću.
Svi su ovi trendovi, pristupi i perspektive zanimljivi i nadahnjujući. Međutim, neki ljudi ističu da postoji jedan problematičan aspekat: ​​pojam sreće pretvorili smo u marketinški trik. Sve više “educiramo” stanovništvo o tome što je potrebno da bi bili sretni, ali isto tako ovi pristupi čine ljude netolerantnim na tugu, tjeskobu, nesigurnost i nelagodu.
Stvarnosti u vašem životu nisu uvijek jednostavne. Ponekad, bez obzira koliko se trudili da budete sretni, situacija vam jednostavno ne dozvoljava. Zato je važno preispitati koncept sreće. Istražimo kako. 

Sreća nije samo odsustvo problema
Lako je pomisliti da biste bili sretni ako biste uspjeli riješiti sve svoje probleme. Da je to slučaj, sreća bi bila izuzetno rijetka. Svijet u kojem živimo je nepredvidljiv. Svakodnevno komunicirate sa mnogim ljudima, pa će nastati sukobi i nesporazumi. Nije važno ko ste i gdje živite. Problemi se događaju i niko nije imun na ono što se događa oko njih ili na ono što se događa unutar njih.

Posljednjih godina u akademskom su se svijetu pojavili novi glasovi koji nude drugačiju perspektivu o sreći. Psiholozi poput Jermone Wakefield (sa Sveučilišta u New Yorku) i Allan Horwitz (sa Sveučilišta Rutgers) napisali su knjige poput "Gubitak tuge: Kako se psihijatrija pretvorila u normalnu tugu u depresivni poremećaj",  koji govore o tome kako pokušavamo protjerati emocije poput tuge i frustracije.
Međutim, ako te emocije ne prepoznate i pridajete značaj samo pozitivnim emocijama, u biti ćete se osjećati emocionalno nepismenima. Danas je toliko ljudi izgubljeno, jer ne znaju šta učiniti sa stresom i tjeskobom. Ne znaju zašto imaju osjećaj čvora u želucu ili zašto ih strah ponekad paralizira. Suočavanje sa nevoljama i ovim složenim emocionalnim stanjima takođe ima mnogo veze sa vašom mogućnošću da budete sretni.

Sreća je usuditi se djelovati usprkos strahu i neizvjesnosti
Pozabavimo se definicijom sreće koja je i nadahnjujuća i prikladna, a koju su odobrili neuroznanstvenici, psiholozi, psihijatri, ekonomisti, pa čak i budistički redovnici. Sreća je u tome da svom životu date smisao, imate svrhu i budete proaktivni. Radi se o tome da smo voljni rasti i prihvatiti nedaće i izazove svakodnevnog života. Prema ovoj alternativnoj perspektivi, to su pravi ključevi sreće.
Eduard Punset jednom je rekao da je sreća odsutnost straha. Ta se ideja pogrešno tumači jer ljudska bića ne mogu prestati osjećati strah. Ta je emocija svojstvena onome ko jesmo i služi svrsi. Zapravo služi više nego jednoj svrsi.
Ovo je dobar primjer:  „Plašim se preseliti se u novi grad i započeti novi život, ali znam da bi to trebalo učiniti. Ovaj korak će mi pomoći da odrastem. Dakle, usprkos svom strahu, moram biti hrabar i to učiniti."

Svjestan sam da se problemi mogu pojaviti, ali osjećam se sposobnim nositi se sa njima
Opet, sreća nije odsutnost problema. Istina je da nas sreća počinje obuzimati kada smo sposobni prevladati izazove. Sonja Lyubomirsky, profesorica psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji, jedna je od stručnjaka koja razbija mitove o pozitivnoj psihologiji i sreći. Ono o čemu ona često govori jeste da se blagostanje ne definira postizanjem ciljeva ili materijalnim posjedovanjem.

Ljudska bića postižu osjećaj ravnoteže i samoostvarenja kada osjećaju zadovoljstvo sobom. Kada se osjećate sposobnim nositi se sa svime što bi moglo doći sljedeće, kada je vaše samopoštovanje snažno i kad se možete nositi sa svojim strahovima, stresom i brigama. Kad osjetite takvu snagu, sve teče mnogo bolje.
Zapamtite da život nije lak. Na životnom putu ćete dobiti puno prepreka i modrica. To je stvarnost od koje ne možete pobjeći, zato je samo pokušajte prihvatiti. 

Niko nije imun na probleme i kada se stvari okrenu naglavačke kada to najmanje očekujete. Stoga, umjesto da se borite protiv njih, radite na svom osobnom rastu i psihološkim snagama koje vam omogućuju da uložite energiju u vlastito blagostanje.