Oduči naučeno: ključ da se krene dalje

​​Učenje, odučavanje. Steći znanje, učiti iz iskustva, učiti tradiciju i navike. Morate iskusiti načine razmišljanja i stvari u koje možete vjerovati. To ste naučili od svoje obitelji i prijatelja.

Svo to učenje oblikuje ono ko ste vi ili ko mislite da jeste. Trebali biste znati razliku, jer obično se vodite potonjim, umjesto prvim. U svakom slučaju, promjene i znanje ne mogu se objasniti bez odučavanja. Ili recimo, morate postati bolja verzija sebe. Da, radite sa starim, i sa novim.

Mislite li da ponekad stvari nisu išle onako kako ste htjeli? Osjećate nešto loše i ne znate zašto. Kao što je Einstein jednom rekao, radiš istu stvar i očekuješ drugačiji rezultat. A to ne ide.
Ne donosite odluke ovisno o tome što vidite ili što mislite da je dobro ili loše. Vi to radite zbog naučenih obrazaca i uvjerenja. Zatim, kada osjetite da trebate promijeniti neke stvari, ne znate gdje i odakle početi.
Promijneite trenutnu stvarnost
Samonametnute obveze vas blokiraju da vidite stvarnost, ili je vidite “kroz dim” i ogledala koji vam daju više patnje nego što bi trebalo.
Takve strukture mogu biti nesvjesno izgrađene nedostatkom kritičkog mišljenja, i kretanjem sa tokom, bez mijenjanja pravca. Sva ta iracionalna uvjerenja koja vam se mogu činiti normalnim, uopće nisu normalna.
Ellisova iracionalna uvjerenja
Albert Ellis identificirao je jedanaest iracionalnih uvjerenja koje nesvjesno imate. Ellis je mislio da iskustva sama po sebi ne pokreću emocionalni odgovor, već to kako ih tumačite.

• "Odrasli osjećaju ekstremnu potrebu da budu voljeni i potvrđeni od strane bilo koje značajne osobe u društvu."
• "Da biste se osjećali vrijedno, morate biti kompetentni i sposobni učiniti sve u bilo kojim mogućimj okolnostima."
• "Neki ljudi su zli i pokvareni i treba ih kazniti zbog njihovog zla."
• "Najgore je što stvari ne idu onako kako želite."
• "Ljudska sramota se događa zato što ljudi nemaju sposobnost da je kontroliraju."
• "Ako je nešto loše ili opasno, morate biti zabrinuti i stalno razmišljati o izgledima da se to dogodi."
• "Lakše je izbjeći bilo kakve poteškoće nego se suočiti sa njima."
• "Moraš se osloniti na nekoga ko je jači od tebe."
• "Prošlost određuje vaše ponašanje i nešto što se dogodilo jednom i dovoljno vas šokira da vam mora uzrokovati bol."
• "Za svaki ljudski problem postoji savršeno prikladno rješenje, a ako se to specifično rješenje ne može pružiti, onda slijedi haos."

Ne možete donositi odluke na temelju unaprijed stvorenih ideja o sebi. Samo razumijevanje ove vrste procesa je prvi korak do odučavanja. To nije jednostavan proces jer su te ideje toliko internalizirane da su postale automatske.

Proces učenja u mozgu
Pozitivne stvari se lako uče baš kao i negativne stvari. Ponavljanje je strategija koja radi u oba slučaja. Plastičnost mozga oblikuje vaš živčani sistem i mijenja nervni supstrat. To može ići u oba smjera.
Nervni sistem koji je prošao kroz promjene u navikama i ponavljanje ideja, možda bi im se prilagodio. Dakle, na neki način, promjena se događa kada se odučimo nečega, ali onda se supstrat ponovno promijeni kada pokušamo nešto naučiti.
Norman Doidge pominje negativnu neuroplastičnost sa plastičnim paradoksom. Kada se mozak navikne na određenu i utvrđenu promjenu, inercija može spriječiti pojavu drugih promjena.
S druge strane, možete biti pristrani ako nikada niste iskusili nešto izvan vaših uvjerenja. Možete promijeniti navike, ali se vašem mozgu to neće dopasti. Učenje ostavlja trag u neuronima, tako da ostavlja trag u nervnom supstratu.
Ako ste suočeni sa novim idejama, mogli biste preispitati one u koje ste prije vjerovali. To vas stvarno može mučiti jer ste možda, prema ovom novom znanju, napravili neke pogreške u prošlosti. Pogreške koje ne biste smatrali pogreškama ranije.
Ukratko, nove ideje mogu promijeniti način na koji mislite o sebi i vašem samopoštovanju. Kada se to dogodi, vaš mozak može blokirati aktivne zone kako bi isključio ovo novo znanje. To je kao da vam je mozak govorio da je neznanje blaženstvo.

​Percepcija, mašta i sjećanja
Pomislite na nešto što vam se dogodilo u prošlosti. Možete li se sjetiti svih detalja? Vjerovatno ne. Ljudi bolje pamte širi smisao iskustva, a ne detalje.
Vaše uspomene su iskrivljene i pojedinosti se mijenjaju svaki put kada se nečeg sjetite. Memorija je potrebna za pamćenje prošlosti, ali i za zamišljanje budućnosti. Zapravo, vaša sposobnost da zamislite prošlost povezana je sa vašom prošlošću.

Mnoge odluke koje donosite su nesvjesne. Svijest vam omogućava razlikovanje prošlosti od sadašnjosti i budućnosti, a to vam pomaže da pratite vrijeme.
S druge strane, nesvjesnost i intuicija temelje se na heuristici, tim načelima koja zanemaruju mnogo podataka da bi se održala brzina misli. Ona se stiču kroz društvene interakcije, kulturu i iskustva u životu. Programirani su u vašem nesvjesnom i čine da funkcionišete po automatizmu.
Budite svjesni
Kao što ste možda primijetili, odučavanje nije tako jednostavno. Ne možete tek tako “isključiti” ono što ste naučili. Možete, međutim, biti svjesniji onoga što ste naučili i inteligentno to koristiti.
Zapitajte se jeste li se doista poistovjetili sa tim uvjerenjima? Nakon što ste odgovorili na to, sljedeći korak je pokušaj da se nađete u njima, što ste uistinu vi i što je zapravo samo slijepo uvjerenje.
Odučavanje zahtijeva vrijeme, strpljenje i analizu. To može biti vrijedna inverzija. Tako ćete naučiti uživat u životu.