Odugovlačenje: zašto toliko odlažemo stvari?

​Koliko puta ste imali nešto važno da uradite, a onda ste to samo odložili i na kraju to nikada niste uradili?

Da li mislite da je ova lijenost opravdana? Mislite li da postoji rješenje za ovaj problem? Danas ćemo pričati o odlaganju, koje su njegove posljedice i kako to prestati raditi.

Odugovlačenje je direktno povezano sa našom voljom, našom spremnošću da djelujemo. To je akcija odlaganja ili odgađanja situacija ili aktivnosti na našim listama obaveza koje bismo zaista trebali raditi. Pogledajmo šta ga uzrokuje.

Uradiću to sjutra...ili možda sljedećeg mjeseca
Zamislite da morate napisati izvještaj za jednog od svojih najvažnijih kupaca. Šef pokušava da vas požuri, jer od toga zavisi sklapanje veoma važnog posla. Obično se trudite da to uradite što je prije moguće.
Međutim, odugovlačenje vas dovodi u iskušenje da odložite taj važni zadatak. Čak radite puno malih, suvišnih zadataka koji zaista uopće nisu bili hitni, ostavljajući legitimno važan izvještaj za kraj sedmice.

Još jedan primjer. Ukradena vam je torbica, a u njoj su se, između ostalog, nalazile vaša vozačka dozvola i nekoliko bankovnih kartica. Obično biste to odmah prijavili, otkazali svoje kartice i dogovorili da dobijete nove. Ne učiniti ovo ne samo da bi bilo prilično glupo, već bi to bio i još jedan oblik odugovlačenja.

​Posljedice odugovlačenja
Odugovlačenje izaziva anksioznost jer se čini da jednostavno nemate snagu volje da završite stvari. Osjećate se tako bespomoćno i nemoćno. Razmislite o primjerima: stvari odgađamo na neodređeno vrijeme iako dobro znamo da su zapravo hitne i da ih treba obaviti bez odlaganja. Ako to ne uradimo, ostaje težak teret koji visi nad nama. Odgađanje zadatka ne smanjuje  anksioznost, ljutnju ili brigu koju možemo osjećati. U stvari, samo se osjećamo još gore.

Ova osjećanja će se povećavati kako vrijeme bude odmicalo, a konflikt ostaje neriješen ili posao ostaje neodrađen. Znamo da nešto važno čeka i da će biti loše ako se sa tim ne suočimo. Povrh svega, ako ovo radimo stalno, može biti vrlo teško promijeniti ovu naviku.
Oni koji odlažu žive u konstantnom stanju letargije. Oni su uronjeni u nevažne aktivnosti dok se druge stvari koje bi trebali raditi odgađaju i nikada ne rade.

Razlozi zbog kojih stvari odgađate na neodređeno vrijeme
Kada odgađate stvari, to radite iz jednog od dva razloga. Ili ste nešto zamijenili nekom drugom aktivnošću koja je ugodnija, ili jednostavno radije ne radite ništa.
Ako pokušamo da opravdamo situaciju govoreći da je nešto drugo važnije, onda se pretvaramo u žrtve sadašnjosti. Postoji tendencija da svoje dnevne obaveze smatramo hitnijim.
Ali kada to učinimo, veći projekti sa dugoročnim nagradama ili beneficijama stavljaju se u zadnji plan. Šta god da se desi tog dana, automatski postaje najvažnija stvar. Ne uspijevamo odrediti prioritete.

Ako odlučimo da ne radimo ništa, onda se zaista pretvaramo u svoje najveće neprijatelje. Iako je dobro s vremena na vrijeme odmoriti se, postoji opasnost da padnete u totalnu lijenost, nakon čega dugoročno plaćate posljedice.
Odlaganje vas sprečava da ostvarite svoj potencijal.

Strategije za prestanak odlaganja
Postavljajući sebi nekoliko konkretnih pitanja, možete doći do uzroka svog odugovlačenja.

• Ako ću to na kraju morati učiniti, šta zapravo postižem odgađanjem?
• Je li to nešto što pogađa samo mene ili uključuje druge ljude?

Kada iskreno odgovorite na ova pitanja, vaš stav će se gotovo sigurno promijeniti. Ali još uvijek trebate više strategija.

Pravilo 2 minute:  Ova jednostavna strategija zasnovana je na ideji da ako planirate nešto učiniti više od 2 minute, onda biste trebali prestati sa planiranjem i to jednostavno učiniti.

Savladajte otpor:  Jednom kada napravite prvi korak, vaše oklijevanje ili strah od toga će nestati.
Upravljajte svojom energijom:  Ako ste umorni ili ljuti, šanse da ćete odgoditi stvari će se povećati.
"Podijeli pa vladaj":  Podjela posla na male zadatke ili konkretne korake pomoći će vam da jasnije vidite ciljanu liniju.
Nagradite sebe:  kada postignete svoj cilj, dobra je ideja da počastite sebe. Radite nešto što volite ili nešto što vam pomaže da se opustite.

Pozitivno odugovlačenje
Postoji nešto što se zove pozitivno odugovlačenje, a sastoji se od dobrih namjera koje odgađači mogu imati. Na primjer, osoba koja odlaže stvari koje su dosadne ili zamorne ili će biti bolne ima dobru namjeru da izbjegne dosadu i bol.
Perfekcionisti  su dobri u odlaganju. Budući da će uvijek htjeti da imaju savršene rezultate, izbjegavaće bilo šta da rade brzo i ponekad bi radije ne započinjali stvari. Neće započeti sve dok ne budu sigurni da imaju dovoljno vremena da nešto savršeno obave.

​Postoji i nešto što se zove produktivna lijenjost. Ova teorija govori o ljudima koji traže trikove, rješenja ili prečice kako bi sa što manje truda uradili nešto što trebaju završiti.
Izbjegavanje obaveza ili skrivanje u nevažnim zadacima može vas pretvoriti u hronično odugovlačenje. Naš savjet vam je da potražite rješenje za to i promijenite svoj negativan stav. Potrudite se prvo se pozabaviti složenijim problemima ili zadacima na vašoj listi. Neće proći mnogo vremena prije nego što se počnete osjećate bolje.