Ograničavajuća uvjerenja ograničavaju život

Realnost je složena, dinamična i puna neizvjesnosti. Stoga, neko sa ograničavajućim uvjerenjima i nefleksibilnim pristupom neće samo propustiti nijanse života, već će živjeti u stanju kontinuirane frustracije. To je zato što svijet nije u skladu s njihovim željama i očekivanjima.

​Ljudi sa ograničenim uvjerenjima ne vide dalje od svoje perspektive. Zapravo, oni su uporni da je njihovo mišljenje ispravno. Oni takođe vide probleme tamo gdje ih nema. Nadalje, u svakoj situaciji primjenjuju vlastito kruto obrazloženje. To znači da nisu otvoreni za druge perspektive. Htjeli oni to ili ne, ovaj kognitivni apsolutizam stavlja ih u nezadovoljavajući položaj.

U svijetu punom promjena i neizvjesnosti, samo se fleksibilne ličnosti mogu uspješno prilagoditi. U stvari, nisu samo posao i društveni život složeni, već i odnosi. Svi oni imaju svoje nijanse i osobenosti. Iz tog razloga, ljudi krutog uma imaju tendenciju da se nađu u kontradiktornim situacijama koje im izazivaju patnju.
Imati stajalište imati stav ili mišljenja prema određenom nadražaju. Ništa oko vas nije neutralno za vaš mozak. Zaista, sve prolazi kroz filter vaših emocija, vašeg zaključivanja i vaših iskustava.
Međutim, jedan zanimljiv faktor je da se vaši pogledi vremenom mijenjaju. Na primjer, kod djeteta se mijenjaju zbog učenja i novih iskustava. Zatim, s punoljetnošću, mnogi vaši stavovi će biti manje-više stabilni. Međutim, uvijek ih prilagođavate.
To radite jer ponekad otkrijete da ste pogriješili. Stoga prilagođavate svoje gledište određenim idejama, ljudima ili okolnostima. To je zato što otkrivate nove činjenice koje morate uzeti u obzir. Sve vam to pomaže da preživite i da mudro i uspješno tolerirate složenost.

Ograničavajuća uvjerenja i kognitivne krutosti
Mnogi ljudi imaju ograničavajuća uvjerenja. John Maynard Keynes, proslavljeni britanski ekonomista, jednom je rekao da problem u društvu nije to što nedostaje ljudi s novim idejama. Zapravo, ima ih dosta. Međutim, problem je u tome što se previše ljudi nerado odvaja od starih ideja.

​​Mnogi muškarci i žene, bez obzira na godine, zaglavili su se u nefleksibilnom načinu razmišljanja. Oni su ti koji vam kažu "Uvijek sam to radio ovako, zašto bih se morao promijeniti sada?" ili "Ako ovo funkcioniše, zašto ga mijenjati?".

​Ova kognitivna krutost zapravo skriva element straha. Drugim riječima, plaši ih ono što ti ljudi ne znaju ili nisu probali. Nadalje, njihova kruta tvrdoglavost u odbijanju prihvaćanja bilo kakvih ideja i pristupa drukčijih od vlastitih često se smatra prilično djetinjastom.

Ovakvi ljudi ne vide dalje od svog nosa.

Nefleksibilnost i sudbina ljudi sa ograničavajućim uvjerenjima
Ova vrsta ličnosti može gajiti određenu dozu neprijateljstva prema spoljnjem svijetu. Zaista, teško je živjeti sa nekim ko ne može uzeti u obzir tuđa mišljenja. Međutim, vrijedi zapamtiti da se ti ljudi zapravo stalno osjećaju frustrirano.
Zapravo, ljudi koji se ograniče samo na gledanje stvari sa svoje tačke gledišta na kraju će se naći pred kontradikcijama i suprotnim mišljenjima. To je zato što život nikada nije crno-bijel. Kao što nesumnjivo znate, stvarnost je puna različitih nijansi.

​Svi smo dužni živjeti s kontradikcijama i stalnim promjenama. Za one sa krutim misaonim obrascima i crno-bijelim pogledom na svijet, to se pokazuje izuzetno teškim. Prije ili kasnije, počnu osjećati da nemaju apsolutno nikakvu kontrolu nad bilo čim i da je sve postalo pretežno zbunjujuće i neizvjesno. Ovo objašnjava zašto ti ljudi često pate od depresije ili anksioznih poremećaja.

​Potreba prihvaćanja više gledišta
Zanimljiva teorija o ovoj temi je Herbertova ograničena racionalnost. Ovaj pristup primijenjuje se i u ekonomiji i u psihologiji. Predložio ga je Herbert A. Simon, profesor psihologije, političkih nauka i računarstva na Kalifornijskom univerzitetu, Berkeley.

​Predložio je da općenito nastojimo zadržati krajnje ograničena gledišta. Nadalje, odluke donosimo na temelju emocija, a ne razuma. Tome se dodaje nesposobnost da se shvate određene složenosti svake situacije i način na koji se stvari međusobno povezuju.
Drugim riječima, možete kritizirati nekoga zbog njegovog gledišta. Međutim, i vi imate svoje nedostatke. Osim toga, ponekad vas zanesu lažne informacije, a da prethodno niste provjerili činjenice. Takođe ponekad činite iste greške iznova i iznova, jer niste naučili iz svojih prethodnih iskustava.

Zašto se to događa? Herbertova teorija sugerira da je to zbog nedostatka vremena. Ovo bi moglo biti istina. Zapravo, možda se ne biste previše brinuli kada biste dali sebi vremena da razmislite o svakom iskustvu. 
Još jedan aspekat koji vam nedostaje može biti intelektualna poniznost. Bolje je pretpostaviti da ipak ne znate sve. To znači da ćete biti prijemčiviji za nove pristupe i poglede drugih.

(reference: gedankenwelt.com)