Osjetljivim ljudima je potrebna muzika, a evo i zašto

Psiholozi su radili jedno istraživanje obilazeći muzičare na rok koncertima i  obavljajući intervjue sa njima iza pozornice i ono što su otkrili bilo je iznenađujuće.

Većina muzičara bili su visoko osjetljive ličnosti. Uprkos njihovim izvedbama na sceni, jarkom svjetlu i glasnoj buci koncerta, to su bili uglavnom introvertni ljudi koji su svoju energiju usmjerili u kreativan i vrlo ekspresivan nastup. I nisu samo muzičari veoma osetljive ličnosti. Sve vrste kreativnih ljudi, svi umjetnici, uključujući pisce, plesače i glumce, su visoko osjetljive ličnosti, a osjetljivi ljudi su često vrlo kreativni.

Visoka osjetljivost daje pojedincima duboko uvažavanje i ljubav prema svim granama umjetnosti. Za visoko osjetljive ljude, slike, performansi i poezija su više od umjetničkih djela – oni su ulaz u duboko iskustvo tuđih emocija ili onoga što se obično naziva empatijom. Istraživanja su sada pokazala da muzika pokreće i sistem nagrađivanja i društvenu vezu kod ljudi sa visokim nivoom empatije. Drugim riječima, muzika čini da se osjećamo dobro i pomaže našem mozgu da razumije druge.

Da li su visoko osjetljivi ljudi empatičniji?
Empatija je razumijevanje i doživljavanje misli i emocija drugih ljudi. Studija Elaine i Arthura Arona otkrila je da su područja mozga povezana sa svjesnošću, emocijama i empatičnim osjećajima aktivnija kod visoko osjetljivih ljudi. Studije mozga takođe otkrivaju više aktivnosti u sistemu ogledala neurona kod visoko osjetljivih ljudi. Za visoko osjetljive ljude, ova grupa neurona djeluje na isti način kao i neuroni osobe koju promatramo. Tako da jako dobro razumijemo šta neko drugi osjeća – i mi osjećamo te emocije.

Kako nas muzika čini empatičnijim?
U jednoj studiji, istraživači su otkrili da kada ljudi sa većom empatijom slušaju muziku, to pokreće sistem nagrađivanja mozga, čineći da se oni osjećaju dobro. Takođe stvara veću stimulaciju u prefrontalnom korteksu, regionu društvene obrade, pa muziku doživljavamo na isti način kao da se druže sa ljudima. Kada su visoko osjetljivi ljudi u pitanju, ova interakcija čini da osjete emocije izazvane muzikom i steknu osjećaj povezanosti. Ljudi sa visokom empatijom u studiji su takođe pokazali veću aktivnost u temporoparijetalnom području, što je ključno za razumijevanje ponašanja drugih. Ova područja se obično stimulišu kada komuniciramo sa drugim ljudima. Ali za visoko osjetljive ljude, muzika im može poslužiti na isti način kao što bi to činio društveni susret.

Zašto je empatija važna?
Prema psihijatru sa Harvarda Robertu Waldingeru, društvena povezanost je neophodna za zdravlje, dobrobit i sreću. Nedostatak zadovoljavajućih veza jednako je loš kao i neke bolesti zavisnosti. Ali nije bitan broj prijatelja i članova porodice koju imate. Baš kao što se možete osjećati usamljeno u gomili ili kada ste potpuno sami uprkos velikom krugu porodice i prijatelja, dobrobit odnosa ne zavisi od toga koliko ljudi poznajete, već kako se osjećate u tim odnosima. 

Što se osjećate povezanije sa drugima, to ste sretniji, a da biste se osjećali povezani, potrebna vam je empatija. Imati visoku empatiju i biti visoko osjetljiva ličnost znači da se takvi ljudi mogu lako osjetiti preopterećeno, jer stalno "upijaju" osjećanja i raspoloženja drugih. Kada su ta osjećanja pozitivna, na primjer kada slušaju svoju omiljenu muziku, i oni se osjećaju dobro. Ali kada su emocije negativne, poput stresa na poslu ili neprijatnih susjeda, možemo osjetiti te negativne emocije i postati preopterećeni, iritirani, depresivni i trebamo se povući. I moramo paziti i na sebe. Mnogim osobama koje nisu visoko osjetljive teško je razumjeti zašto je onima koji su visoko osjetljivi potrebno toliko vremena nasamo. Takvi ljudi nisu nedruštveni. Samo im treba period oporavka nakon interakacije sa drugima. Ali uz malo muzike mogu se osjetiti dobro i ponovo povezani sa drugima.


REFERENCE:
1. Acevedo BP, Aron EN, Aron A, Sangster MD, Collins N, Brown LL. The highly sensitive brain: an fMRI study of sensory processing sensitivity and response to others' emotions. Brain Behav. 2014 Jul;4(4):580-94. doi: 10.1002/brb3.242. Epub 2014 Jun 23. PMID: 25161824; PMCID: PMC4086365.
2. Aron EN, Aron A. Sensory-processing sensitivity and its relation to introversion and emotionality. J. Pers. Soc. Psychol. 1997;73:345–368.
3. Gallese V, Goldman A. Mirror neurons and the simulation theory of mind-reading. Trends Cogn. Sci. 1998;2:493–501.